Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Kako poslovati hartijama od vrednosti?

[es] :: E-Poslovanje :: Kako poslovati hartijama od vrednosti?
(TOP topic, by ventura)

[ Pregleda: 25979 | Odgovora: 16 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Kako poslovati hartijama od vrednosti?07.03.2005. u 13:16 - pre 232 meseci
Da biste se pojavili na berzi kao kupac akcija ili obveznica stare devizne štednje, nije vam potrebno mnogo novca, kao što se obično misli, a promišljenim ulaganjem i uz malo sreće možete uvećati svoj kapital


Skoro svako od nas ima crni fond koji čuva u džepu, „slamarici", banci ili se odlučuje za ulaganje u akcije i obveznice, u zavinosti od opredeljenja i spremnosri na prihvatanje rizika.

Ako hoćete da poslujete hartijama od vrednosti, ne morate da imate veliko stučno predznanje iz ekonomije, kao ni veliku sumu novca:

„Berza otvara mogućnost da svoja slobodna sredstva ne morate da ulazete samo u nekretnine ili da ih držite u banci kao štednju. Ona je još jedno, paralelno tržište koje je nzi-Čnije, ali daje veću mogućnost da se zaradi.

Da biste postali voljni učesnik na tom tržištu, što znači da niste vlasnik devizne štednje ili akcija nego ste kupac, ne postoji donji limit za ulaganje. Najniža vrednost jedne akcije naberzije 16 dinara, a najveća iznosi 220.000 dinara.

Na berzi se trenutno trguje sa nekoliko vrsta hartija od vrednosti:
- korporativnim obveznicama,
- akcijama preduzeća i
- obveznicama devizne Štednje.

Korporativne obveznice su dužničke hardje koje preduzeća izdaju da bi prikupljala slobodna sredstva. na tržištu, medutim, gradjanima i trgovcima mnogo su bliskije akcije i obveznice devizne štednje. Silom prilika, naši gradjani su postali imaoci ovih hartija, posebno obveznica devizne štednje, i samim tim na neposredan način postali učesnici na finansijskom tržištu jer nude jednu stranu trgovine tj. prodaju.

Po prethodnom Zakonu o privacizaciji, mnogi radnici i bivši zaposleni dobili su besplatno akcije u svojim preduzećcima i tako su privatizovana naša, uglavnom najbolja, preduzeća. Radnici i penzioneri su silom zakona postali akcionari, što je mnogima donelo bogatstvo ali je i berzi dalo masovnost.


Korak-po-korak do akcija i obveznica

Ukoliko neko želi da oproba svoju sreću i znanje na našem finansijskom tržištu, evo šta treba da uradi:
Prvo zaključuje Ugovor sa brokerom, ovlašćenim trgovcem na berzi. On je posrednik koji u vaše ime raspolaže sredstvima, a postupa po vašem pismenom nalogu. U nalogu je navedena akcija koju želite da kupite. Postoje dve vrste naloga:
- limit cena (definišete gornji limit cene po kojoj plaćate) i
- trzišni nalog (plaćate po bilo kojoj ceni);
-
Po potpisivanja ugovora sa brokerom, otvarate namenski račun za kupovinu hartija kod poslovne banke koja, takode, mora da bude član centralnog registra zbog kruga saldiranja, odnosno zavrsetka transakcije;

Zatim deponujete sredstva i potpisujete nalog za prodaju, a brokersko-dilerska kuća ga plasira;

Kad, trgujući na berzi, kupite željene akcije, istoga dana od dilersko-brokerske kuće dobijate informaciju o tome. Saldiranje ili zaključenje transakcije vrši se trećeg dana od dana kupovine na taj način šco se sredstva sa vašeg novčanog računa prebacuju prodavcu, a vama dolaze hartije na račun.

Ulazak na berzu po simboličnoj ceni

Prosečan osnovni trošak svake transakcije iznosi od 1,5% do 2% i uzima se od svih učesnika u lancu.

Potrebno je da obavite inicijalno otvaranje vlasničkog računa pri centralnom registru, što predstavlja mali trošak koji ne prelazi iznos od 10 evra, a plaćatejednokratno.
Otvaranje vlasničkog računa u može iznosi 360 dinara, kod nekih banaka je besplatno ili se plaća od 100 dinara do 500 dinara. Neophodno je da uložite minimum 10 evra na račun kako biste kupili neke akcije.

,,Ne postoji donji limit" – jer se želi što više ljudi animirati da se oprobaju na berzi, da se oživi postojeća štednja za koju se priča da iznosi milijarde dinara i da imamo blagodeti pozitivnog trenda i situacije na našem tržištu kapitala.


smanjite rizik svojih ulaganja

Brokeri mogu da budu i investicioni savetnici, da daju svoje prognoze u vezi kretanja akcija čija će se vrednost kretari naviše, a čija će biti stabilna.

Savetuje se da „nemate sva jaja u jednoj korpi", tj. da ne idete samo na jednu akciju, nego da imate „raspršen" rizik.

Takode, preporučuju se sledeća struktura portfelja (portfelj čine ukupna ulaganja, sve što imate na investicionom računu):

- deo uložite u obveznice koje su stabilne (osigurane od deviznog rizika tako da kod njih nema velikih iznenađenja),

- deo u hartije koje su takozvani „blu čipovi (obveznice vrhunskog kvaliteta), ali su nesigurnije mada mogu da vam donesu sto posto profita!


Stariji ljudi odlučuju se za konzervativniji portfelj, sa malim ali sigurnim prinosima jer su zbog svojih godina manje skloni riziku. Mladi svet je spreman da prihvati veći rizik, idu u neistražene hartije koje mogu prijatno da iznenade, ali i dosta da padnu.


Muškarci ulažu a žene troše dobit

Žene češće prodaju obveznice od muškaraca, jer one više vole da troše, obično se priča medju brokerima. Kao kupci, češće se pojavljuju muškarci mada, generalno, žene su manje spremne da prihvate rizik zbog veće odgovornosti koju osećaju kao supruge i majke. A muškarci vole da probaju nešto novo. Ali, kad se žena malo upusti, posebno ako u prvim transakcijama bude pozitivna tj. i oseti čari tog trgovačkog duha, nastavlja da bude aktivna u ovoj oblasti poslovanja.


Beogradska berza

Trgovartje hartijama od vrednosti kod nas ima mnogo dužu tradiciju nego što se obično misli. Davne 1894. organizovana je beogradska berza, jedna od prvih u regionu, koja je prestala sa radom 4. aprila 1941, ali je ponovo oživela 1989. godine. Naše tržište kapitala je razvijeno toliko da imamo sve potrebne institucije:
- beogradsku berzu,
- centralni registar,
- komisiju za hartije od vrednosti,
- 73 brokera koji dnevno trguju i
- više od 400 preduzeća koja se kotiraju na berzi.


Saveti

- Ulažite u ono što se svakodnevno koristi, jer će to uvek imati dobru prodaju, proizvodnju i usavršavanje.

- Ulaganjem u farmaceutsku i prehrambenu industriju, banke i osiguravajuća društva teško da možete da izgubite. Firme za izgradnju puteva, mostova i infrastrukture su veliki hit i predstavljaju sigurniju opciju koja minimizira rizikgubitka.

- Pri izboru brokera, obratite pažnju na tradiciju i iskustvo koje je neko mogao da stekne tokom poslovanja kao i na ponašanje. Bitno je da nije bio umešan u izvesne afere. On mora biti čovek od poverenja, a poželjno je da i sam ima neki kapital.

- Uz savet koji dobiju kod brokera, rizik i odluka su uvek na investitoru. Savet brokera nema garanciju, jer juče ste mogli da kupite akciju za 400 dinara, danas je ona 600, ali sutra može da padne na 300 dinara. Sve zavisi od toga da li ste uhvatili pravi trend, da li ste u pravom momentu
kupili ili prodali.

- Kada dajete sredstva banci, onda banka ide sa vašim sredstvima na berzu. Zašto vi ne probate to direktno, makar rizikovali? Nađite svog, ličnog bankara, nekog ko će vam dati savet, pa podelite ulaganje. Pola dajte banci na štednju, da biste bili sigurni. A kada na polovinu uloženu na berzi, budete dobili tri puta veću kamatu od one u banci, sledeće godine ćete banci dati trećinu, a na berzu uložiti dve trećine slobodnih sredstava.

- Na sajtu www.mvi.co.yu imate mogućnost da uložite virtuelno 500.000 dinara i oprobate se na berzi, da saznate kako se odvija postupak kupovine/prodaje akcija i obveznica, kao i odgovore na naj češće postavljana pitanja

Dragijana Radonjić-Petrović+Lisa

 
Odgovor na temu

nitroy2kwor
nemanja divjak
zrenjanin

Član broj: 24991
Poruke: 73
212.62.44.*

ICQ: 58266423
Sajt: www.switch.co.yu


Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?25.05.2005. u 22:12 - pre 229 meseci
Svaka ti cast... bas me je ovo interesovalo..
http://www.switch.co.yu/ads_about.php Besplatna razmena textualnih reklama.
 
Odgovor na temu

Marko Bijelic

Član broj: 3296
Poruke: 1077
217.23.206.*

Sajt: markobijelic.com


+1 Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?27.06.2005. u 17:32 - pre 228 meseci
Slušao sam baš Dragijanu na ekon:ference financijskoj konferenciji prošlog mjeseca u Beogradu, zaista gospođa je odličan predavač i diskutant. Njeno izlaganja su apsolutno vrh na ovim prostorima!
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?13.02.2006. u 12:41 - pre 220 meseci
Trgovanjem na berzi može se zaraditi ali i izgubiti uloženi novac. U potragu za brokerom se kreće tek kada se raščisti dilema: koliki rizik smo spremni da preuzmemo

Pre no što bi uopšte ponudili odgovor na pitanje kako na berzi trgovati hartijama od vrednosti, potrebno je odgovoriti na možda još značajnije pitanje: zašto bi uopšte neko trgovao hartijama od vrednosti?

Odgovor na ovo pitanje je prilično jednostavan. Naime, već u mladim danima svako od nas nastoji da zaradi neki dinar. Kasnije, godinama, većini to postaje i obaveza. Radeći zarađujemo (barem po definiciji), a zarađeno trošimo. Takođe, svako od nas je svakodnevno u poziciji da pravi lični ili pak porodični budžet. To je ozbiljan posao koji postaje i težak, naročito onda kada naši troškovi prevazilaze naša primanja. U takvoj situaciji u životu pojedinca, teško je razmišljati o investiranju u bilo šta, naročito u hartije od vrednosti. U takvoj situaciji možemo da razmišljamo o prodaji hartija od vrednosti, ukoliko ih posedujemo.

Investirati se može u mnoge stvari. Možemo, ukoliko je taj višak značajan, investirati u nekretnine. Nekretnine možemo rentirati i tako ostvarivati prihode od investicije. Možemo investirati u sopstveni novi ili postojeći posao. Takođe, novac možemo položiti i na štednju u banku. Međutim, ono što predstavlja novost u odnosu na sve pobrojane investicione mogućnosti je, svakako, i mogućnost investiranja u hartije od vrednosti. Ovo investiranje zahteva osnovna predznanja koja nisu nedokučiva, niti suviše komplikovana.

Redom i ukratko: pre svega, potrebno je doneti odluku da se investira u hartije od vrednosti. To možemo činiti angažovanjem brokera. Pre nego što odlučimo kako i kojeg brokera da angažujemo, bilo bi dobro valjano i pošteno prema samome sebi, utvrditi kakav smo profil ličnosti. Zašto? Zato što investirati u akcije ili obveznice – nije svejedno (!?!). Naime, sve hartije od vrednosti karakterišu se dvema karakteristikama:
- očekivanim prinosom i
- rizikom da će se taj prinos i ostvariti.

Logika je prosta: što je veći očekivani prinos, veći je i rizik njegovog ostvarenja. Dakle, potrebno je da odgovorimo na pitanje: koliki rizik smo spremni da preuzmemo a tek onda da krenemo u potragu za brokerom. Prethodno ćemo se, naravno naoružati kriterijumima koje bi naš broker trebao da ispuni da bi i postao – naš broker. Slično kao i sa izborom zubara (!?!), baš kao u onoj čuvenoj, sada cenzurisanoj reklami jedne od domaćih banaka. Kriterijumi mogu biti: njegovo iskustvo, rutina, tržišna pozicija, lokacija, troškovi koje nam obračunava, ali i prvi utisak - što da ne.

Kada su naše dileme otklonjene, možemo ispostaviti i prvi nalog za kupovinu akcija. Ne ulazeći u to koje akcije ćemo kupovati, priču ćemo fokusirati na nalog za trgovanje. Nalog, osim što može da bude kupovni ili prodajni, ima jednu bitnu karakteristiku čije poznavanje nas već na startu investiranja može učiniti dobitnicima, ali isto tako i gubitnicama. Radi se o vrsti naloga po ceni. Nalog za trgovanje, u tom smislu, može da bude:
- limit nalog ili
- tržišni nalog.

Limit nalog Obavezno sadrži cenu. Ta se cena zove - limit cena. Ukoliko je u pitanju kupovni limit nalog, on može da zaključi transakciju po svakoj ceni nižoj ili jednakoj onoj koju smo u nalogu naveli. Obrnuto je kod prodajnog limit naloga.

Tržišni nalog ne sadrži cenu. To je „pošto-poto“ nalog i može da zaključi transakciju po bilo kojoj ceni. Često ta „bilo koja cena“ je nepovoljna za nas, jer znači da plaćamo skuplje, ili prodajemo jeftinije nego što bi vrlo verovatno mogli.

Na kraju, nudimo i odgovor koji treba da posluži kao svojevrsno uputstvo za upotrebu berzanskih naloga za trgovanje. Ukoliko želite da svoj stav objavite tržištu i pri tome u potpunosti vladate nad prvim rizikom sa kojim se na berzi susrećete, iskoristite mogućnost i svome brokeru ispostavite limit nalog. Rizik sa kojim se suočavate jeste taj da vaš nalog možda neće uspeti da zaključi transakciju.

Sorce: Pregled - www.pregled.co.yu
Datum: 13.02.2006.
Strana: 19
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Uputstvo za akcionare početnike - Vrste investicionih fondova18.09.2006. u 08:57 - pre 213 meseci
Prvi domaći investicioni fondovi, kao institucionalni investitori, koji omogućavaju malim investitorima da plasiraju novac u razne vrste hartija od vrednosti, trebalo bi da se pojave na tržištu početkom naredne godine, očekuju na berzi.

Široj javnosti nije poznato da postoje dve vrste tih fondova i to prema načinu mobilizacije sredstava i prema investicionoj strategiji, navodi Luka Tanjga sa Beogradske berze.

Prema načinu mobilizacije sredstava investicioni fondovi se dele na: otvorene investicione, zatvorene i – privatne investicione fondove.

Otvoreni investicioni fond je dominantan oblik investicionih fondova u svetu i to kako po broju tako i po aktivi kojom raspolažu.

Ovu vrstu fondova karakteriše to što oni kontinuirano izdaju i prodaju sopstvene akcije, ili udele i isto tako ih otkupljuju.

To znači da se u fond „ulazi” kupovinom akcije ili udela od emitenta, a „izlazi” prodajom akcije ili udela fonda samom fondu.

To znači da se akcijama, odnosno udelima otvorenih investicionih kompanija ne trguje na berzama, niti bilo kakvom drugom sekundarnom tržištu pa zbog toga oni imaju obavezu da sopstvene akcije ili udele otkupljuju na zahtev investitora. Sredstva prikupljena prodajom svojih akcija ili udela fondovi ulažu u različite finansijske instrumente kojima se aktivno trguje u sekundarnom prometu.

Za razliku od otvorenog, zatvoreni investicioni fond funkcioniše kao korporacija i emituje fiksiran broj akcija kojima se trguje, kao i hartijama od vrednosti drugih emitenata.

Akcije novoformiranog zatvorenog investicionog fonda nude se tržištu metodom inicijalne javne ponude, a sredstva prikupljena na taj način se plasiraju u određeni portfelj hartija od vrednosti u skladu sa ciljevima i poslovnom filozofijom fonda. Cena akcija zatvorenog investicionog fonda zavisi od ponude i tražnje tih papira na tržištu.

Privatni investicioni fondovi su tipična društva kapitala, koja se, prema Zakonu o investicionim fondovima Republike Srbije, registruju kao društva sa ograničenom odgovornošću s propisanim minimalnim kapitalom od 50.000 evra. Privatnim investicionim fondom može upravljati isključivo društvo za upravljanje, o čemu se zaključuje poseban ugovor.

Društvo za upravljanje investicionim fondovima je privredno društvo kapitala i može biti formirano kao društvo sa ograničenom odgovornošću ili kao zatvoreno akcionarsko društvo (rešenje koje je predviđeno zakonom Republike Srbije).

S obzirom na to što društvo za upravljanje investicionim fondovima upravlja imovinom fondova u koje ulaže veliki broj investitora, u svim zemljama su predviđene dodatne procedure koje mora ispunjavati subjekt koji želi da ga osnuje.

To podrazumeva, pre svega, posedovanje minimalne veličine osnivačkog kapitala, ispunjenje minimalnih organizacionih, kadrovskih i tehničkih uslova, kao i određene procedure koje se sprovode pred nacionalnim regulatornim telom (Komisija za hartije od vrednosti).

Nezaobilazan deo institucionalne infrastrukture bez koje nema mogućnosti investiranja posredstvom investicionih fondova je kastodi banka.

Reč je o instituciji koja opslužuje fondove tako što im obavlja razne usluge kao što su otvaranje i vođenja računa hartija od vrednosti kod Centralnog registra.

Uz to, kastodi banka ima i određenu vrstu kontrolne funkcije, jer kontroliše i potvrđuje obračunatu neto vrednost imovine investicionog fonda.

Uz to, kontrolna funkcija kastodi banke je predviđena u delu koji se odnosi na obračun prinosa otvorenog investicionog fonda.

Takođe, kastodi banka podnosi prigovore Komisiji za hartije od vrednosti i drugim nadležnim organima, a u ime fonda, protiv društva za upravljanje za eventualnu štetu nastalu zbog propuštanja radnji, kao i neadekvatnog upravljanja.

V. A.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Kako poslovati hartijama od vrednosti? - Kako trgovati na berzi ...21.12.2006. u 11:49 - pre 210 meseci
U Srbiji se trenutno više isplati ulagati u hartije od vrednosti, nego novac čuvati na štednoj knjižici - Da li svi brokeri mogu da pruže pravu informaciju i koliko usluga koju investitor očekuje zavisi od dubine njegovog džepa - Koji papiri su potrebni da bi neko postao vlasnik akcija u Srbiji - Da li trguju profesori i studenti beogradskog Ekonomskog fakulteta

Ko je prošlog leta ušteđevinu od hiljadu evra oročio u nekoj banci, danas je bogatiji najviše za pedesetak evra. A ko je za istu sumu kupio akcije Čačanske banke, za godinu dana je pet puta uvećao svoj imetak. Jer, akcija Čačanske banke je sa prošlogodišnjih 12.000 skočila na 60.000 dinara. Ali, ko je znao da će rejting Čačana tako (strelovito) da raste. A drugo, možda i kao prvo, kako je uopšte (bilo) moguće kupiti akcije. Ne samo Čačanske banke, nego i bilo kog drugog preduzeća. I da li morate imati milione (dinara ili evra, svejedno) ili su dovoljne i hiljade (istih valuta)? Konačno, da li morate biti broker, ili bankar da biste se našli u “berzanskoj areni”?

Brokeri s Moravu

Pretpostavimo da je Beograđanin Marko Marković svestan mogućnosti da iz “priče” ne izađe sa dobitkom, ali da je ipak odlučio da za hiljadu evra kupi akcije na Beogradskoj berzi. Njegov naredni korak trebalo bi da bude potraga za brokerom. Već na tom prvom koraku stručnjaci će mu savetovati da “širom otvori oči”. “Veoma je važno imati na umu da postoji razlika između licenciranih brokera, koji stvarno trguju na Beogradskoj berzi i zaposlenih u ‘bek ofisu’ neke brokerske kuće ili banke koja ima dozvolu za trgovanje”, kaže za Ekonomist Saša Aleksić, glavni broker u Sinteza investu. Zaposleni u “bek ofisu” klijentu, potencijalnom kupcu, mogu da obrade podatke, pripreme dokumenta koja treba da potpiše, daju pravila poslovanja, tarifnik, kao i osnovne informacije o načinu komunikacije sa brokerskom kućom. Ali, od kvaliteta osoblja zavisi i mogućnost da klijent dobije dodatne informacije o načinu funkcionisanja tržišta, metodama trgovanja, specifičnostima saldiranja u Centralnom registru...

Iz toga sledi da postoji i “klasifikacija” klijenata prema veličini investicija, tj. drugačije rečeno, prema količini para kojom raspolažu. Dakle, da li će sa Markovićem da razgovara više ili manje kvalifikovan broker ili neki pomoćni službenik, itekako utiče pomenutih “hiljadu evra”. Jer, u tom konkretnom slučaju brokerska kuća bi, uz standardnu proviziju od jedan odsto (od vrednosti transakcije), zaradila 800 dinara, a njen službenik bi verovatno, pojašnjavajući detalje, potrošio nekoliko sati. Prema Aleksićevim rečima, mali ulagači, kao što je Marko, obično su i najzahtevniji u pitanjima, a ujedno su i najnesigurniji. Zaključak je, dakle, da odnos zarade i vremena koje broker potroši, nije ni malo nevažan, naprotiv: stara izreka “koliko para, toliko muzike” važi i u ovom slučaju.

S druge strane, međutim, kad se pojavi “investitor”, tj. klijent, sa recimo 20.000 evra, tada brokeri praktikuju da direktno razgovaraju sa njim i biće spremni da mu daju “smernice”, skrenu pažnju na pojedina dešavanja, vesti, ponude... Isto bi uradila i banka, gde bi klijenta primio lično menadžer “korporejt” sektora. Ipak, ima jedna stvar u kojoj su “mali” i “veliki” investitori jednaki: ni jedni ni drugi neće dobiti odgovor na pitanje koje je za svakoga najvažnije - čije su akcije perspektivne, šta da kupe. Brokeri u Srbiji, naime, još nemaju pravo da savetuju klijente. Za to je, naime, potrebno da imaju licencu za investicionog savetnika. Kurseve za tu “titulu” organizuje Komisija za hartije od vrednosti, ali, kako kažu u Komisiji, “kurs je u toku”. Tako klijent može da dobije informaciju o potencijalno dobrim hartijama, jedino ako broker prekrši Zakon; da li su klijenti sa debljim buđelarom u tom pogledu “jednakiji” od onih drugih - proverite sami.

Brokeri imaju običaj da “umesto saveta” predoče klijentu listu akcija koje se nalaze na tzv. kontinuiranom trgovanju, objašnjavajući da su to likvidne akcije. To znači da se kupljena akcija lako može prodati, odnosno da za nju uvek ima kupaca po nekoj ceni. Kao reper za odgovor “koju akciju da kupim” na prvom mestu treba da posluži poslovanje kompanije, zatim menadžment, eventualno preuzimanje, ali i atraktivnost sektora kojem kompanija pripada. Veliki problem predstavlja to što klijent često nije u mogućnosti da dođe do svežih finansijskih rezultata kompanija. Na Beogradskoj berzi, recimo, prema podacima od juna ove godine, 85 preduzeća drži podatke o poslovanju još iz 2003. godine, dok je čak polovina kotiranih firmi, dakle njih oko četiri stotine, imalo “prospekt” iz 2004. godine. A među njima su, eto paradoksa, bile i “viđenije” kompanije.

Potrebni papiri
• Ugovor o posredovanju sa brokerom koji trguje u ime klijenta (ne naplaćuje se)
• Namenski račun kod banke radi kupoprodaje akcija (provizija zavisi od banke)
• Ugovor o otvaranju vlasničkog računa (provizija oko 500 dinara, zavisno od brokera)
• Nalog za kupovinu ili prodaju akcija (troškovi ispostavljanja naloga za trgovanje su oko 200 dinara)

Provizije, takse, nadoknade

U brokerskoj kući svaki investitor treba da potpiše ugovor o otvaranju vlasničkog računa hartija od vrednosti, ugovor o posredovanju u trgovanju hartijama na berzi i nalog za trgovanje. U banci je potrebno da otvori dinarski “namenski” račun, tj. račun koji služi isključivo za kupovinu akcija i da potpiše izjavu i ovlašćenje za brokera da ima uvid u stanje na njegovom računu. Da ne bude zabune, to ne znači da broker može samostalno da raspolaže klijentovim novcem, već samo da ima uvid u visinu sredstava na računu. U Sloveniji i Hrvatskoj klijenti već odavno imaju mogućnost da direktno uplaćuju novac na svoje račune kod brokerske kuće, što olakšava i ubrzava trgovanje. U Srbiji, međutim, iz nepoznatih razloga to nije moguće.

Kada «berzanski žutokljunac» odluči da se upusti u trgovinu, tj. Kad odluči koju će akciju kupiti (ili, što je bar na početku ređe, prodati) on mora da definiše ostale elemente naloga za trgovanje (cenu, količinu, banku, rok važenja naloga), potpisuje nalog i dostavlja brokeru potvrdu banke o stanju na svom (namenskom) računu za kupovinu akcija. Nalog za kupovinu ili prodaju akcija donosi se u brokersku kuću, ali može i da se pošalje faksom. U ovom drugom slučaju klijent bi trebalo već sledećeg dana da dođe kod brokera i potpiše poslati nalog.

Kod naloga za kupoprodaju akcija važno je poznavati i vrste naloga. Ako klijent da tzv. «limit nalog», to znači da je odredio maksimalnu cenu koju želi da plati. Sa druge strane, kupiti akciju po «tržišnom nalogu» znači kupovinu po bilo kojoj ceni. Očigledno ovaj drugi slučaj može biti nepovoljan po klijente, jer znači da plaćaju skuplje, odnosno prodaju jeftinije, nego što bi to verovatno mogli. «Ukoliko klijenti žele da maksimalno kontrolišu rizik sa kojim se susreću na berzi, bilo bi dobro da svom brokeru ispostave limit nalog. Rizik je da na osnovu takvog naloga možda neće biti zaključena transakcija. Ukoliko im se pak žuri ili iz bilo kog razloga ne mare za cenu po kojoj će neku akciju da kupe ili prodaju, trebalo bi da ispostave tržišni nalog», kažu u Beogradskoj berzi.

Od prevelikog šoka da cena akcije bude potpuno obezvređena, «igrače» štiti berzanski mehanizam, tzv. zona fluktuacije. Kod trgovanja akcijama ona ograničava dnevnu oscilaciju cena od najviše 20 odsto naviše ili naniže. Izuzetak je prvo trgovanje, kada zona fluktuacije po pravilniku Beogradske berze iznosi (čak) plus/minus 300 odsto. Ukoliko je zaradio, građanin već posle tri dana od prvog dana trgovanja, na računu može da ima novac.

Bez obzira na to, međutim, da li je dobio ili je izgubio, svaki klijent mora da plati troškove. Ukupni troškovi na transakciju od hiljadu evra (bez poreza na kapitalnu dobit) kreću se između 18 i 20 evra. Fiksni troškovi su provizija Beogradske berze i Centralnog registra, koji zajedno čine 0,25 odsto transakcije i trošak poreza na prenos apsolutnih prava od 0,30 odsto. Minimalna brokerska provizija je 0,30 a standardna oko jedan odsto, mada nije retko da na manje iznose brokeri zaračunaju proviziju i do dva odsto od transakcije. Troškovi za otvaranje vlasničkog računa i ispostavljanje naloga za trgovanje, u zavisnosti od brokerske kuće, kreću se oko 700 dinara. Na sve to treba dodati i porez na kapitalnu dobit koji iznosi dvadeset odsto.

Kako trgovati u regionu?

Zahvaljujući novom Zakonu o deviznom poslovanju, građanima Srbije od nedavno je dozvoljeno da trguju hartijama od vrednosti na stranim berzama. Sa aspekta otvorenosti tržišta, Crna Gora je najpogodnija za investiranje. Za razliku od zemalja u susedstvu, u Crnoj Gori ne postoje nikakve barijere za protok kapitala. Stranci imaju nacionalni tretman i da bi se trgovalo akcijama crnogorskih kompanija, na Nex ili Montenegro berzi, potrebno je samo nekoj brokerskoj kući u Crnoj Gori poslati fotokopiju pasoša. Brokerska provizija za transakcije veća od 2.000 evra, je između 0,5 i jedan odsto od vrednosti transakcije.

Ukoliko je vrednost transakcije niža od 2.000 evra, provizija je fiksna i iznosi deset evra. Ukupna provizija berzi, Centralnog registra i porez na promet usluga iznosi 0,4 odsto na transakciju. Porez na kapitalnu dobit od prodaje vrednosnih papira za pravna i fizička lica je 15 odsto. On se, međutim, ne plaća ukoliko je ostvaren prodajom hartija koje je investitor u vlasništvu držao najmanje dve godine, ili ako se iznos kapitalne dobiti reinvestira u hartije u roku od godinu dana od trenutka realizacije te dobiti.

U Federaciji BiH i Republici Srpskoj ne postoji porez na kapitalnu dobit, ali ni zakonska ograničenja za investitore, bilo domaće ili strane. Stranac dakle može direktno da stupi u kontakt sa brokerom i da daje naloge za trgovanje. Ipak, pored intencije da se uvede porez na kapitalnu dobit, nepovoljno je to što je tržište i dalje pod snažnim uticajem političkih faktora, nestabilnosti i slabe ekonomske situacije.

U Makedoniji, na osnovu Zakona o deviznom poslovanju, i domaći i strani investitori treba da dobiju prethodnu saglasnost Ministarstva finansija i Centralne banke za kupovinu hartija u Makedoniji ili inostranstvu. Ova kontrola se pravda potrebom vođenja monetarne politike. Isto tako, potencijalni učesnik na tržištu ne može da trguje direktno sa brokerom, već transakcije mora da obavlja preko banke koja se bavi tzv. kastodi poslovima.

Slično Makedoniji i u Hrvatskoj se i rezidenti i nerezidenti obavezuju na trgovinu preko kastodi banaka. Praktično to znači da rezidenti Hrvatske ne mogu direktno da trguju sa stranim brokerom, niti strani rezident može da sklapa poslove sa hrvatskom brokerskom kućom, što ne sprečava obavljanje transakcija sa inostranstvom, ali povećava transakcione troškove. Poreza na kapitalnu dobit nema, a dividenda se oporezuje samo kod isplate. U Hrvatskoj se banke javljaju kao glavni učesnici na tržištu kapitala, jer su one vlasnici društava za upravljanje investicionih i penzionih fondova i brokera.

U Albaniji se još uvek ne trguje hartijama od vrednosti. Berza i Komisija za hartije od vrednosti kao institucije postoje (i to u jednoj zgradi), ali za sada ne obavljaju poslove.

Oprezni ekonomisti

Ko trguje na berzi? O tome nema nikakvih podataka, ni jedna agencija nije radila takvo istraživanje. A pitanje bi bilo i šta bi dobila, jer se kod nas na “bogaćenje na berzi” - da li pod uticajem Sorosovog i sličnih imidža – još gleda kao na nešto, u najmanju ruku, sumnjivo. Mala i otud svakako nereprezentativna anketa koju je sproveo Ekonomist, pokazuje da na Beogradskoj berzi “igra” mali broj ljudi, čak i među onima koji se profesionalno, na jedan ili drugi način, bave ekonomijom. Među menadžerima različitih nivoa koje smo ispitivali, najveći broj nije “ni kročio” na berzu, a i nema nameru da to učini u doglednoj budućnosti.

Ni jedan od deset studenata Ekonomskog fakulteta sa kojima smo razgovarali nije se oprobao u “berzanskom mešetarenju”. Svi kao razlog ističu nedostatak novca, ali kad malo zagrebete ispod površine, vidite da novac u stvari nije presudan, jer su bar neki od njih raspolagali makar minimalnom količinom novca. Uz to, nikome nije palo na pamet da bi mogao da trguje i “u ime” i “za račun” svojih roditelja, rođaka ili prijatelja. Za to je, međutim, osim hrabrosti, ili bolje rečeno sklonosti riziku, potrebno i znanje, odnosno informisanost. A znanje koje su (do sada) stekli na fakultetu sigurno nije dovoljno da bi “sutra” kupili akcije nekih kompanija, jer se predavanja svode na to da je srpsko tržište kapitala uvek u povoju i da razvoj tek predstoji.

Ako tome dodamo “opšte nepoverenje u Srbiju”, dolazimo i do odgovora zašto bi Igor Marjanović, koji je pred diplomom na Ekonomskom fakultetu, čak i sedmicu na lotou uložio u banku. U stvari, bar u ovom konkretnom slučaju, studenti su samo “dobri đaci”, jer ni njihovi profesori ne razmišljaju mnogo drugačije. “Kad bih imao para, kao što nemam, čini mi se da ne bih ulazio u rizičnije poduhvate, već bih stavio pare na štednju. Razmišljao jesam, ali izgleda da baš i nisam srećne ruke. Kada sam uzimao besplatne akcije, još po starom zakonu iz 1997. godine, smatrao sam da su pivare najperspektivnije. Generalno sam pogodio, ali sam na nesreću izabrao Beogradsku pivaru, koja sad baš i ne stoji sjajno”, kaže Jurij Bajec, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta. Danijel Cvjetićanin, rektor BK univerziteta, takođe ne trguje akcijama, ali trguje njegova supruga, takođe profesor ekonomije. Kao razlog zašto ne trguje akcijama, Cvjetićanin navodi plitko tržište, ali i to što još vlada doba bahatih pojedinaca.

“Mnogi zakoni na finansijskom tržištu se ne poštuju. Jedna stranka koja u toj oblasti drži monopol, smatra da je to njena prćija. I normalno je da se u takvim uslovima svi koji nisu bliski onima koji drže buzdovan u ruci, ne osećaju najbolje. Znači, onaj ko im nije blizak možda i ne bi trebalo da se bakće tim stvarima, a onaj ko jeste, taj će i da ostvari profit”, kaže Cvjetićanin. Nešto drugačije mišljenje ima profesor na beogradskom Ekonomskom fakultetu Boško Živković koji na Beogradskoj berzi već godinu dana trguje akcijama dve kompanije. Glavni razlog nije, međutim, zarada: “To mi je više da zaštitim svoj integritet, jer na fakultetu to i predajem studentima”, kaže Živković.

Servisi Beogradske berze

SMS - sve informacije o trenutnoj ceni hartije od vrednosti, njenoj promeni i količini možete dobiti slanjem poruke odgovarajuće sadržine na broj 1027 bilo koje lokalne mreže (062, 063, 064, 065). Svaka hartija ima svoj simbol (više informacija na www.belex.co.yu)

BELEXinfo - informacije o trgovanju u realnom vremenu i mogućnost trenutnog praćenja trgovanja. Nalazi se na web stranici http:/www.belex.info, gde se mogu pronaći podaci o poslednjoj ceni, kretanju cene, najboljoj ceni ponude i tražnje i količini hartija koje su u ponudi odnosno tražnji po najpovoljnijoj ceni.

BELEXtiker - mogućnost praćenja cene hartija, u realnom vremenu, sa promenom cene u odnosu na početnu cenu te hartije. Hartije su obeležene simbolom, a njihove cene i promene obeležene su apsolutnim iznosom i procentom, kao i različitim bojama (crvenom i zelenom) u zavisnosti od pravca u kome se cena kreće.

Ovu priču počeli smo jednim pozitivnim primerom. Takvih ima još. Recimo, kada je počela da se kotira na berzi, 2002. godine, akcija Hemofarma vredela je 450 dinara. Pre godinu dana akcija je premašila pet hiljada, da bi samo pre mesec i po dostigla vrednost od 12.340 dinara. Ili, uzmimo akcije Agrobanke, koje su u poslednja dva meseca duplirale svoju vrednost. Ali, da li sve berzanske priče imaju srećan kraj? U Srbiji se o gubicima na berzi malo zna, pa izgleda kao da ovde niko još ne gubi.

Istorija berzanskog poslovanja nije posuta samo zvezdama. Velikih lomova, poput onog iz 1929. više (verovatno?) neće biti, ali propasti velikih kompanija poput Parmalata u Italiji ili Enrona u Americi, koji su ojadili hiljade svojih akcionara, kao i velike berzanske “krize”, poput one nedavne u jugoistočnoj Aziji, upozoravaju da berzom ne teče (samo) “med i mleko”.

Suzana Bojadić via

Srodni linkovi
Kako trgovati na Berzi? - Pitanja i odgovori
Berzanski savetnik: Pitanja i odgovori ( 1 )
Berzanski savetnik: Pitanja i odgovori (2)

 
Odgovor na temu

ljcakic

Član broj: 63563
Poruke: 56
212.62.51.*



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?30.04.2007. u 20:03 - pre 205 meseci
STrani investicioni fondovi tek sada pocinju da ubiru kajmak.

Pitanje koje se odnosilo na poslovanje Beogradske berze,trgovanje akcijama i slicno je lepo dokumentovano jednom izjavom na B92 televiziji u emisiji "insajder".

"Da je zakon o stranim investicionim fondovima donet pre 2007 nijedna firma u Srbiji ne bi bila uzaludno kupljena."

Za ulaganje na berzi ne treba puno pameti.

STo je vise imas-pre ces izgubiti novac.

TReba se cuvati "ulaganja kao ovce" odnosno "gde svi tu i ja".

Uvek ulagati u firme gde ne postoji vecinski vlasnik.

Trenutno jedino sto vredi u Srbiji od akcija su BANKE.

Sve ostalo je cula-rekla.

Od brokera bezite ko djavo od tamjana.

Sve su to samo kvazi strucnjaci.


Kada bi brokeri znali sta vredi a sta ne to Vam je kao u u bilo kojoj sportskoj kladionici radnik na salteru bi prvo dobijao premije-a ne bi radeo za tricavih 100 evra mesecno-bas kao sto je slucaj sa brokerima.

U svakom slucaju vredi ulagati-mada mislim da sve ispod 10000 evra je vise gubljenje vremena.




 
Odgovor na temu

dr7jo
bg

Član broj: 36039
Poruke: 72
*.dynamic.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?30.04.2007. u 22:17 - pre 205 meseci
Citat:
ljcakic: STrani investicioni fondovi tek sada pocinju da ubiru kajmak.

Pitanje koje se odnosilo na poslovanje Beogradske berze,trgovanje akcijama i slicno je lepo dokumentovano jednom izjavom na B92 televiziji u emisiji "insajder".

"Da je zakon o stranim investicionim fondovima donet pre 2007 nijedna firma u Srbiji ne bi bila uzaludno kupljena."

Za ulaganje na berzi ne treba puno pameti.

STo je vise imas-pre ces izgubiti novac.

TReba se cuvati "ulaganja kao ovce" odnosno "gde svi tu i ja".

Uvek ulagati u firme gde ne postoji vecinski vlasnik.

Trenutno jedino sto vredi u Srbiji od akcija su BANKE.

Sve ostalo je cula-rekla.

Od brokera bezite ko djavo od tamjana.

Sve su to samo kvazi strucnjaci.


Kada bi brokeri znali sta vredi a sta ne to Vam je kao u u bilo kojoj sportskoj kladionici radnik na salteru bi prvo dobijao premije-a ne bi radeo za tricavih 100 evra mesecno-bas kao sto je slucaj sa brokerima.

U svakom slucaju vredi ulagati-mada mislim da sve ispod 10000 evra je vise gubljenje vremena.


Ovoliku kolicinu gluposti stvarno nisam mogao da zaobidjem. Decko je stvarno ekspert za berzu.
" Za ulaganje na berzu ne treba puno pameti" a i "ukoliko imas vise pameti pre ces izgubiti novac".
Svaka mu je Njegoseva. A decko cak razmislja da se bavi i konsaltingom, ulozice kaze 800-1000 eura i oce amerima da prodaje mozak kako oni da investiraju svoj novac po njegovim savetima. Oni glupi, on pametan, pa ce pitati njega.Genijalna ideja.
Stvarno dosad nisam ovako reagovao na neke tekstove, ali ovo je VRH.
 
Odgovor na temu

ljcakic

Član broj: 63563
Poruke: 56
212.62.51.*



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?01.05.2007. u 13:23 - pre 205 meseci
Ako je stanje suprotno od onoga sto sam rekao u prethodnom postu-zasto se to do detalja ne objasni?

Najlakse je druge praviti glupim ponajvise da bi se zastitili sopstveni interesi.

 
Odgovor na temu

ljcakic

Član broj: 63563
Poruke: 56
212.62.51.*



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?01.05.2007. u 13:29 - pre 205 meseci
Post je dat jer zaista mi je muka od ovih novopecenih brokera koji rade za domace brokerske kuce na procenat a koji su mozda gresim i glavni sto daju odgovoru slobodno mozemo reci naivcinama.

Kao oni"strucnjaci" i "daj sto das-nemozes da izgubis,pa makar i nista ne ulozio".

Covek u Beogradu prodao kucu na osnovu "sigurnih" informacija brokera i da bi zaradeo na berzi a sve to da bi broker zaradeo svojih 1%.

Ovaj sto je izgubio vise od polovine-nije problem,svi smo genijalci na jeziku,odnosno dok se ne stavi novac u dzep pa makar i to od tog 1%.
 
Odgovor na temu

ljcakic

Član broj: 63563
Poruke: 56
212.62.51.*



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?01.05.2007. u 13:34 - pre 205 meseci
Vecina odgovora koja se odnosi na poslovanje beograske berze dolazi od brokera.

SToga ako zelite da svoje finanasije drzite pod kontrolom-nikada ne verovati brokeru.

Oni su tu samo da Vam uzmu onih 1% svoga procenta.

I nista drugo osim toga ih ne interesuje.

Ni da li cete izgubiti a ponajvise dobiti.

Njih interesuje samo iznos koji ulazete.

 
Odgovor na temu

dr7jo
bg

Član broj: 36039
Poruke: 72
*.dynamic.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?01.05.2007. u 20:00 - pre 205 meseci
Decko pa ti si sve pomesao.
Brokerov osnovni posao je posredovanje prilikom kupoprodaje hartija od vrednosti.
Znaci, puko izvrsenje naloga. Ti kazes kupi mi to i to, to se odradi, platis za to proviziju i gotov posao.
Broker nikako ne treba da te savetuje, cak je po zakonu o trzistu HoV to kaznjivo delo.
Tvoj primer da je neko prodao stan i ulozio po brokerskoj preporuci samo govori o inteligenciji tog coveka i nista vise.
Da je to bilo sigurno, pa broker bi prodao svoj stan a ne bi njemu govorio neki insajd info.
Za poslove savetovanja imas investicione savetnike koji treba da pruzi savet, ali to se placa a u nasoj zemlji niko nece da plati konsalting, svi misle da su pametni, pa tako i ti.
Pricas epohalno o nekim stvarima koje se podrazumevaju, i dajes drugima savete o necemu o cemu ni sam pojma nemas. Zato bih te zamolio, naravno ukoliko mislis da te ovde neko shvati ozbiljno, da se barem malo upoznas sa tematikom o kojoj diskutujes.
 
Odgovor na temu

krle52
beograd

Član broj: 145877
Poruke: 1
194.106.184.*



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?19.05.2007. u 07:19 - pre 205 meseci
Ova tema mi je potuno nova, pa zato molim objasnjenje.
Prilikom privatizacije moje firme upisan mi je odredjen broj besplatnih akcija. Medjutim posle nekoliko meseci dobijam od brokera poziv da regulisemo NALOG ZA PRENOS HARTIJA OD VREDNOSTI, u kome vidim da mi je broj akcija drasticno smanjen. Da li je to moguce i zasto.
 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?30.05.2007. u 07:44 - pre 204 meseci
Pozdrav,

@ljcakic
postoji definitivno teorija po kojoj je nemoguce utvrditi buduca kretanja vrednosti akcija na trzistu i ona sustinski diskvalifikuje autoritete za poslovne savete kada su u pitanju ulaganja na trzistima HOV.

Doduse, ova teorija potice sa razvijenijih trzista HOV i bazirana je na iskustvima brojnih slabih predvidjanja i pored koriscenja svih raspolozivih internih i eksternih informacija. Ona govori o tome da je neko realno upotrebio svoje znanje i iskustvo koje je objektivno i postojalo, te da je to pomoglo u gotovo jednakom broju predvidjanja kao i kod promasaja prilikom istog.

Mozda otud crpis uporiste za svoju teoriju o brokerima i "visku pameti", te mozda, ukrsteno sa objektivnim neznanjem ili cak elementarnim nepoznavanjem struke od strane dobrog dela onih koji su zvanicno registrovani da se time i bave, dobijas utisak na bazi koga si izneo onako ostar i, po meni, prilicno neutemeljen stav.


Ipak treba imati u vidu da je to samo jedna od teorija u predvidjanju buducih vrednosti akcija koja je podjednako primenjiva kao i one druge koje su potpuno antipoidne tome i koje zagovaraju naucni pristup analizi prethodnih kretanja akcija te sveobuhvatnosti parametara koje treba uneti u formiranje prognoze kretanja akcija.

Domaci brokeri, kao i vecina novopecenih "strucnjaka" u raznim drugim sferama, objektivno su obuceni prevashodno, kako je to napomenuo i dr7jo, za izvrsavanje transakcionih naloga onoga ko ih za to angazuje. Osnovni motiv je da odrade upravo taj posao i time ustede klijentu trud i visak transakcionih troskova (tipizovani ugovori naspram pojedinacnih, brzina izvrsenja, pristup sistemima i informacijama). Dakle, jednom recju, isto ono sto realno uradi zaposleni u praonici automobila: odradi po nalogu ono sto najbolje zna i ume, minimizira sve moguce troskove rutinizacijom posla i u vecini slucajeva odradi uz daleko manje gresaka i vecom brzinom onaj posao koji standardno umemo i sami. Primer se razlikuje samo po licenci za obavljanje tog posla koje nema u slucaju pranja kola ali sam tragao za najplsaticnijom poredbenom pricom.

Sekundarna je stvar savetovanje sta kupiti, posmatrano kroz prizmu prethodnog primera, ne bismo se trebali zaliti ukoliko poslusamo savet onoga ko nam pere kola da prodamo taj automobil i kupimo neki drugi jer je "cena bas ovog modela pocela da lpada nezaustavno". Naravno, kome se god ne svidja ovaj primer, moze sve ovo hologramski prikazati na primeru preprodavca kola koji uzima nase vozilo u komisionu prodaju, dakle, njegovo je da prodaju pokusa da izvrsi ili da vozilo kupi u nase ime ali njegov savet je definitivno sasvim, sasvim relativna stvar, nasa je odluka i savet ne moramo prihvatati.

Sad samo treba gledati ko je od nas tako lenj da se malko zavuce u materiju vec hoce samo da ulozi i da mu neko drugi zaradi, to je jedan tesko iskorenjiv mentalitet jednog poslovicno nepismenog naroda sa tolikom kolicinom otpora ka opismenjavanju da je to strahota za analizirati.

Broker kroz svoj svakodnevni posao zasigurno dolazi do izvesnih informacija ali je pitanje njegove realne sposobnosti cak i da informacije protumaci, ponekad da ih cak i uredno prenese. Vremenom se i utome nauci ali je to vreme opet jedna rastegljiva varijanta i veoma, veoma individualna. Neki brokeri ce cak vremenom brze steci intuitivni osecaj nego sto ce neki nauciti da uopste tumace informaciju ili je filtriraju prema izvoru. Sve to tek dolazi sa stabilizacijom trzista i shvatanjem da je u pitanju trzisna utakmica te da cemo kao brokeri klijenta zadrzati samo ako smo dobri u poslu. Zasada izvestan monopol i nerazvijeno trziste stite izvesno brokersko nepoznavanje strukture informacija i delimicno nepostojanje morala (savetovanje bilo kakve transakcije usled vlastitog procenta bez obzira na njenu valjanost za klijenta), ali kao i u svemu, i ovde ce doci do diferencijacije pa cemo onda znati ko je ko u brokerskom svetu te samo dobrima poveravati svoje investicije.





Ah, da...opet cemo biti problem bas mi sami, kako cemo uopste znati ko je dobar a ko mediokritet kada opet treba da ulozimo izvestan trud u vlastito obrazovanje i saznavanje informacija da bismo dosli i do te informacije...eh taj trud, zar bas uvek mora? ;)
 
Odgovor na temu

brand_

Član broj: 63817
Poruke: 7
*.dynamic.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?16.06.2007. u 13:10 - pre 204 meseci
Sertifikati za rad u nekoj od brokerskih kuca se moze dobiti u Komisiji za HOV.
To sto rade vecina brokera u nasim brokerskim kucama je jako daleko od berze,
nema veze sa berzom!
"Nasi brokeri" su samo posrednici izmedu klijenta i berze.
Npr. dodu im radnici koji su dobili akcije u procesu privatizacije
i zele to sto pre da unovce i onda mu broker to odradi.
Oni rade kvazibrokerski posao poput npr. nekog salterskog sluzbenika.
I misle da rade bog zna kako vazan posao,
sto je kao nebo i zemlja u poredenju sa NYSE.

 
Odgovor na temu

gwork
antic milan
ptt
ptt

Član broj: 318144
Poruke: 65
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+11 Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?07.12.2013. u 15:25 - pre 125 meseci
Nedavno sam dobio hartije od vrednosti i nemam pojam sta sad, hvala na ovako divnim obavestenjima poz
 
Odgovor na temu

miki et68

Član broj: 16833
Poruke: 20
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Kako poslovati hartijama od vrednosti?24.06.2015. u 21:14 - pre 106 meseci
imam akcije strane kompanije koja je kod nas u top 10 verovatno, vrednost nekih 4000e..do sada slao neke mailove brokerskim kucama da zelim da ih prodam i niko nisto..je li to mali iznos pa im nije interesantan ili sta..eto mala pomoc a meni puno znaci
 
Odgovor na temu

[es] :: E-Poslovanje :: Kako poslovati hartijama od vrednosti?
(TOP topic, by ventura)

[ Pregleda: 25979 | Odgovora: 16 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.