Platne kartice su najjednostavniji način plaćanja kod kuće i u svetu, ali i „alatka” da se komforno, bez mnogo papira i žiranata, dođe do keša, iako naši građani odnedavno mogu u gotovom da iznesu iz zemlje do 5.000 evra. „Vizom”, „masterkardom”, „ameriken ekspresom”, „dajnersom” i drugim karticama, umesto sa svežnjem novca u novčaniku, mogu se plaćati računi na odmoru i službenom putovanju ili prilikom kupovine, ali ta pogodnost nije jevtina. Zato bi naši vlasnici kartica, pre nego što počnu da plaćaju u inostranstvu, trebalo da se raspitaju u kojoj valuti njihova banka obračunava transakcije, što je jedna od najvažnijih stavki u otplati duga. Obračunska valuta u većini banaka je evro, mada ima i onih koje inostrani dug naplaćuju u domaćoj valuti. Zato je za plaćanja u inostranstvu najbolje da se na računu imaju evri. Istina, bankari kažu da nema velike razlike u otplati duga ako su na računu, za koji je vezana debitna kartica, dinari. Jer, kako ističu, u inostranstvu naši građani novac uglavnom podižu na bankomatima – stotinak evra, a kupovine su u još manjim iznosima.
Ima onih koji, pre putovanja na američki kontinent, umesto evra uplate dolare na svoj devizni račun misleći da će izbeći troškove konverzije iz jedne u drugu valutu. Time su uradili zapravo suprotno, jer se tako plaća dupla konverzija. Sve transakcije obračunavaće se u dolarima, a kada ih registruje obračunski centar kartičarske asocijacije za, recimo, „master” ili „vizu”, on će ih pretvarati u evre i slati lokalnoj banci koja je izdala karticu. Banka zatim treba da skine sa računa sredstva u vrednosti te transakcije u evrima, ali na računu se nalaze dolari, koji se opet menjaju u evre. Takva transakcija dodatno poskupljuje operacije. Naše banke ne praktikuju, mada to kartičarska organizacija podržava, da klijentima otvore više računa – u evrima, dolarima, funtama... sa kojih bi se „skidao” novac posle zaduživanja u tim valutama. U tom slučaju, kako ističe Sead Šehić, direktor sektora platnih kartica u Banci Intezi, ne bi se plaćala konverzija niti bi građani imali dodatne troškove za transakcije u inostranstvu.
Pre puta u inostranstvo, savetuju bankari, građani bi trebalo da se informišu i o visini limita za podizanje gotovine i kupovinu. Po pravilu, dozvoljeno je da se na bankomatu podigne do 500 evra, odnosno po jednoj transakciji. Banke za tu uslugu naplaćuju različite provizije. Tako Banka Inteza za podizanje keša u inostranstvu „masterom” i „vizom” naplaćuje naknadu od dva odsto. Isti procenat naplaćuje i HVB banka, a Rajfajzen banka za podizanje gotovine „viza” elektron karticama 2,25 odsto. Najisplativije je, ipak, direktno plaćanje karticom u prodavnicama ili restoranima. Neke za takvo „peglanje” ne naplaćuju proviziju, ali u pojedinim objektima jedan odsto vrednosti kupovine. U Sosijete ženeral banci plaćanja u zemlji i inostranstvu izmiruju se dinarima. U toj banci preporučuju da se pre puta, sredstva prebace na evro račun i da se karticom plaća u prodavnicama, jer je tada trošak samo oko 100 dinara. Dnevni limit po transakciji je 250 evra, a maksimalno 1.000 evra. Sličan dnevni limit za podizanje keša na bankomatima je i u HVB banci, tačnije 80.000 dinara. Uz „viza gold” može se naravno, podići više, a u toj banci dnevni limit je tri puta veći od onog sa običnom karticom „viza” ili „maestro”. Sve transakcije preko POS terminala u zemlji i inostranstvu su besplatne, dok je za podizanje gotovine provizija dva odsto, a u inostranstvu minimum tri evra.
Bankari upozoravaju i da se obavezno proveri i do kada platna kartica važi, jer ih pojedine banke izdaju na godinu, a neke na dve. Poželjno je raspitati se u svojoj banci i o broju telefona info-centra kako bi kartica, u slučaju da bude izgubljena ili ako je neko ukrade, mogla da se blokira. Tada bi za „hitnu zamenu u inostranstvu” imali dodatni trošak koji, recimo, u Sosijete ženeral iznosi 335 dolara. Naknada za izgubljenu karticu u toj banci je 5.000 dinara. Izdavanje novog PIN broja, zamena plastike i otkazivanje kartice u roku kraćem od šest meseci pojedinačno koštaju po 600 dinara.
Kartica se ne pozajmljuje
Platne kartice se nikome i nikada ne pozajmljuju, jer su zakonom propisane rigorozne kazne za sve koji na razne načine pokušavaju da njima manipulišu. Kao i svaki novac, i „plastični” se mora dobro čuvati ne samo od džeparoša, već i od elektronskih lopova. Zato u novčaniku, uz karticu, ne bi trebalo držati PIN kod, jer se tako elektronskim lopovima omogućava da se slobodno posluže tuđim novcem. Vlasnici kartica, takođe, prilikom podizanja novca sa bankomata morali bi obazrivo da gledaju ko im se nalazi iza leđa dok ukucavaju svoj lični identifikacioni broj i tako spreče nepoželjne poglede. Poseban problem su falsifikovane platne kartice. Falsifikatori su se toliko usavršili da prave kopije verne originalu. Zato bankari preporučuju oprez. Same banke imaju takozvanu crnu listu u bazi podataka. A kada se kartica izgubi ili nestane najpre treba pozvati banku, kako bi je blagovremeno blokirala, pa tek onda policiju.
Sa 704.434 kreditne kartice, od ukupno oko 4,5 miliona koliko ih trenutno imaju građani Srbije, samo u drugom kvartalu ove godine napravljen je promet, odnosno plaćeno je robe i usluga u vrednosti većoj od osam milijardi dinara. Nepune dve godine ranije, kako pokazuju podaci NBS, na ovakav način naši građani su se zaduživali bezmalo osam puta manje. Lagodnim „peglanjem” plastike, bez žiranta i neophodnih potvrda, može se u kešu pozajmiti čak do 5.000 evra. Međutim, kamate za moderno kreditiranje nisu male i kreću se od 1,3 do tri odsto mesečno. Uz to, valja plaćati članarinu i održavanje kartice – mesečno, tromesečno ili godišnje. U Komercijalnoj banci, od dvadesetak vrsta kartica, u sezoni godišnjih odmora hit je kreditna „viza”, jer se svi računi, u zemlji ili inostranstvu, plaćaju u dinarima. Izmiruje se minimum 10 odsto duga. Kamata se plaća na ostatak duga. Uz 100 odsto depozita, kamata iznosi 1,3, a bez depozita dva odsto mesečno. Visina kredita se dobija kada se 30 odsto neopterećenog dela zarade pomnoži sa 12.
„Masterkard standard” i gold kartice takođe su popularne, jer je odloženo plaćanje na 30 ili 60 dana i to od datuma nastanka transakcije. Ako se karticom plati 10. u mesecu od tog dana počinje odložen rok za izmirenje računa od 30 dana, tako da račun stiže 10, ali u narednom mesecu. Za odloženo do 30 dana nema kamate. Za dug od 31 do 60 dana kamata iznosi 1,3 odsto mesečno. Troškovi izrade „Vize klasik” iznose 300 dinara, a toliko i članarina tromesečno. Isto košta „masterkard standard” kao i tromesečna članarina, dok dodatnu karticu treba platiti još 225 dinara. Za „Viza gold” izrada se plaća 1.500 dinara, a tromesečna članarina je 1.000 dinara. Komercijalna banka izdaje i „amerken ekspres”, koji se koristiti samo u inostranstvu uz odloženo plaćanje od 30 dana. HVB banka, uz „dinakard”, nudi i „masterkard” kreditne kartice. Obe su uključene u cenu održavanja paket-računa od 300 dinara mesečno. Paket obuhvata i karticu „viza gold” kojom se plaća preko Interneta, kao i obavezno putno osiguranje za zemlje EU, a uz to i sve standardne usluge – tekući dinarski i devizni račun, štednja, oročeni depozit, trajni nalog, e-benking, tako da se za njih ne plaća posebno održavanje. Kartica „master” omogućava revolving kredit do visine zarade, a minimalna mesečna otplata je 10 odsto od potrošenog iznosa. Godišnja kamata iznosi 22 odsto.
„Viza” kartica Erste banke omogućava revolving kredit u kešu i to do 5.000 evra. Može se otplaćivati pet, deset ili 15 odsto duga do 10. u mesecu. Kamatna stopa je 24 odsto godišnje. Na iznos mesečne otplate ne naplaćuje se kamata od 1. do 10. u mesecu. Kreditni limit je do tri prosečna neto primanja ili na osnovu 100 odsto depozita. Izrada kartice košta 300, mesečna članarina je 50, izvod – 30 dinara, a jednokratna naknada za kredit – jedan odsto od vrednosti limita. „Viza” je vezana samo za dinarski račun i važi dve godine što je i rok otplate. Karticu mogu da dobiju, uz 20 odsto depozita, i oni koji ne primaju zaradu preko banke. Sa „vizom revolving” karticom Rajfajzen banke dostupan je takođe kredit od 200 do 5.000 evra. Za ovu karticu nije potreban depozit, kao ni plata preko računa banke. Vlasnik je obavezan da svakog meseca uplati najmanje 10 odsto sredstava koja je potrošio u prethodnom obračunskom periodu – 30 dana. Ostatak duga se prebacuje u naredni period. Kamata je 2,5 odsto mesečno, članarina se ne naplaćuje, a mesečno održavanje je 150 dinara. Evrobanka EFG nudi „evrolajn” i „viza” kreditnu karticu. Mesečni troškovi za „evrolajn” su 100 dinara, a godišnji za „vizu” 2.700 dinara. Banka oslobađa šest meseci od troškova sve koji otvore tekući, odnosno 90 dana za bilo kakav račun. Sa „evrolajn”, koobrend karticom i sa „dina” karticom mesečna rata može da bude pet odsto duga, a datum isplate klijent bira. Kamatna stopa za obe kartice je 2,25 mesečno. Članarina je besplatna. Sa „viza” karticom EFG može se izabrati redovan mesečni termin za uplatu, a minimalna je pet odsto duga, uz grejs period od 50 dana.
Kada je poznati američki biznismen Meknamara, umesto novcem koji je zaboravio, potpisom na salveti platio ručak u restoranu, verovatno nije ni slutio da je utro put i onima koji imaju „tanke” novčanike da baz para izmiruju svoje račune. Bezgotovinsko plaćanje je od tada potisnulo keš u svetu, a „plastičnog” novca, umesto pravog, sve je više i u novčanicima naših građana.
Plaćanje karticama je, svakako, mnogo komfornije. Pogotovo kada se nema para na računu. Da takva pogodnost ne bi koštala preko mere, korisnici bi morali da budu oprezni. Jer, dok oni koji plaćaju kešom imaju čist račun, vlasnicima kartica se dešavalo da ga namiruju i po tri puta. A kada to saznaju tek nedeljama kasnije, proveravajući stanje na računu, obično je kasno za bilo koju intervenciju.
Takođe, podizanje gotovine u inostranstvu ponekad može papreno da košta. Pored provizije koju banka izdavalac kartice uzima, određeni iznos „skida” i banka na čijem bankomatu je podignuta. Tako se našem građaninu desilo da je uzeo 100 evra na inostranom bankomatu, koji je, kada se vratio, narastao na 150 evra. Tolika računica je moguća jer pored ukupnog zaduženja na iznos sledi i provizija banke, vlasnika bankomata. Zato bi prethodno trebalo da se proveri kolika je tarifa za takvu uslugu.
Platne kartice se uzimaju uglavnom u bankama u kojima je tekući račun preko kojeg se prima zarada. Zato se mnogi i ne raspituju da li im druga nudi uslove koji su povoljniji. Uslovi su manje-više slični, ali troškovi i kamate nisu toliko isti da se ne bi uštedelo.
Sve banke su dale tarifu na sajtu NBS, ali je ostala dilema – gde su najjeftinije pozajmice jer neke ne navode, recimo, kamatne stope. Zato smo u maloj anketi pokušali da saznamo uslove u bankama koje nude najviše kartica.
Tako se u Banci Intezi za kartice „masterkard standard” i „gold”, koje se dobijaju uz Hit tekući račun, plaća mesečni trošak održavanja računa (198 dinara). Godišnja članarina za „viza klasik” i „masterkard standard” koje nisu vezane za tekući račun je 1.500 dinara, a za „viza gold” i „masterkard gold” 4.200 dinara. Za „amerikan ekspres grin” valja izdvojiti 2.200, a „gold” 6.600 dinara godišnje.
Kreditni limit za „masterkard standard” je u visini plate, do 1.000 evra, a za „masterkard gold” do 2.000 evra. Kamata se obračunava na ostatak duga u iznosu od dva odsto na dinarska, a 1,25 odsto mesečno na devizna dugovanja. Efektivna kamatna stopa iznosi 27,2 za dinarsku, odnosno 16,3 odsto godišnje za deviznu potrošnju. Obaveze se izmiruju 10. u mesecu.
„Viza” i „masterkard” kartice te banke nude četiri načina otplate koji se biraju u zavisnosti od toga gde se koriste. Odloženo plaćanje do 40 dana bez kamate, pri čemu beskamatni period zavisi od datuma transakcije. Odloženo plaćanje od 70 do 100 dana bez kamate u „Maksiju”, „Pekabeti” i „Ce marketu”. Ako se kupuje 1. u mesecu – 100 dana odloženo bez kamate, a 30. u mesecu – 70 dana. Po isteku odloženog plaćanja korisnik bira da li će zaduženje platiti u celosti ili kroz revolving kredit. „Masterkard standard” i „viza klasik” (kartice koje nisu vezane uz tekući račun) kreditni limit je između 250 i 2.490 evra, a za „masterkard gold” i „viza gold” od 2.500 do 10.000 evra.
Sa karticom „ameriken ekspres” se jednom mesečno izmiruje obaveza iz prethodnog, minimum tri odsto. Na ostatak duga obračunava se kamata od 2,20 odsto na dinarska, odnosno 1,25 odsto mesečno na devizna dugovanja. Efektivna godišnja kamata iznosi 30,31 odsto za dinarsku, a 16,31 odsto za deviznu potrošnju. Obaveze se izmiruju 15. u mesecu, uz odloženo plaćanje do 45 dana bez kamate.
Sosijete ženeral banka na revolving kredite naplaćuje kamatu od 29,84 odsto godišnje, konformno. Za izdavanje novog pin broja banka naplaćuje 600 dinara, a isto toliko za zamenu plastike i otkazivanje kartice pre roka. Ako se kartica izgubi ili ukrade valja platiti naknadu od 5.000 dinara. Kartica „viza alterna” omogućava otplatu na rate po izboru – 10, 25, 50 ili 75 odsto duga mesečno. U opciji 100 odsto mesečne otplate nema kamate. Za sve transakcije do poslednjeg dana u mesecu, rata dospeva 10. u narednom. Štednjom se stiče pravo na besplatnu „viza alternu”, posle tri mesečne uplate od 200 evra, sa minimalnim mesečnim limitom od 600 evra. „Masterkard standard” omogućava odloženo plaćanje, bez kamate. Za sve transakcije do poslednjeg dana u mesecu, rata dospeva 10. u narednom. Ta banka za podizanje gotovine u bankomatima, minimum 300 dinara, naplaćuje 3,5 odsto.
Uz bankarske kartice i Dajners klub Beograd kreditira na mesec dana bez kamate. Posle tog roka godišnja kamata za pozajmicu je 42 odsto. Da bi se dobila „dajners” kartica treba platiti godišnju članarinu 3.000 i isto toliko za upisninu. Ovi troškovi mogu se plaćati i mesečno, po 330 dinara. Naknada za podizanje gotovine sa bankomata je šest odsto. Sva plaćanja u zemlji i inostranstvu obračunavaju se u dinarima po srednjem kursu.
Biserka Dumić
(1) (2) (3)