Citat:
ervin025: Naravno, u potpunosti se slažem s tobom, Meni lično nije potrebna neka veeelika preciznost pogotovo pri planinarenju unutar 10 m je sasvim ok
Uveren sam da je nepotrebna cak i takva preciznost. Recimo, za kretanje po terenu pomocu karte, zadovoljavajuca preciznost odredjivanja tajne tacke je reda velicine 200m. Ako koristis kartu od 1:50.000 preciznost odredjivanja stajen tacke na karti je reda 100m.
Citat:
...ali kada se pišu izveštaji, pa staviš da si bio na B.K. na 2527 m , a onda njih 5 skoči i kaže NIJE nego 2523, a ja kažem kao da je bitno, a oni jeste bitno jer tako piše u knjigama već 100 godina.
Ma pusti ti "planinare". Eto uzmimo na primer Mont Everest, posto je to verovatno svim planinarima reper, a svak od njh je valjda nesto citao o istoriji vezanoj za taj vrh, pocev od njegovog otkrivanja od strane zapadne civilizacija, preko pokusaja utvrdjivanja njegove tacne lokacije, imena i naravno visine. E ko je to citao, zna da je visina Mont Eversta merene vise puta, i da su uvek dibijani razliciti rezultati, tako da je na kraju usvojena neka prosecna visina.
SVako ko se kune u nadmorsku visinu vrha u periodu od 100 godina demonistrira nista vise do neznanje. Cak i ako uzmemo da je u trenutku kada je merenje vrseno, izmeerena apsolutno tacna visina, moramo uzeti u obzir tektonska pomeranja koja svakodnevno menjaju nadmorsku visinu tla na celoj njegovoj povrsini - negde manje, negde vise.
Dakle, ko god tvrdi da je nadmorska visina ucrtana na kati potpuno tacna i da je tako stotinama godina, taj je neznalica, i nemoj njime d se opterecujes.
Uostalom gde ces vecu bruku nego kada su pre par godina nasi "iskusni planinnari" tvrdili kako GPS mnogo gresi, i to su cak precizno utvrdili da je greska reda velicine 200m. Naravno, nisu imali blage veze da na GPS-u moraju da podese datum topografske karte koju koriste kao referencu, a nase topografske karte ne koriste WGS84 koji je na GPS-u default i da je razlika taman tog reda velicine, 200-tinak metara.
Citat:
Razumem da su se visine radile nivelacijom, veznim tačkama, koristeći se trigonometrijskim formulama, koja je bila preciznost optičkih uređaja u to vreme i pogotovo ako se radilo veznim tačkama, koliko je tu bilo grešaka prilikom snimanja, neka greška bude samo nekoliko sekundi izmerenog ugla, u zavisnosti od udaljenosti - u pitanju su metri greške!
Kao sto rekoh to jeste komplikovan i obiman posao, kao sto je i sama kartografija veoma komplikovan nauka, ali sto se tice preciznosti, ne treba biti skeptik. Vreme je pokazalo da ta merenja uopste nisu neprecizna. S druge strane, velika preciznost je potrebna samo retko, obicno u urbanim srdinama, a greska od metra na terenu je potpuno nebitna.
Citat:
marko37:
Pretpostavljam (nisam geodet po profesiji) da pri izražavanju nadmorske visine treba obratiti pažnju i na model geoida koji se koristi, i da tu mogu nastati razlike. U principu, možeš imati dva različita rezultata, i oba mogu biti istovremeno tačna.
Ma da, ljudi prvo treba daprihvate da je referentni koordinatni sistem u kartografiji usvojeni pojam, unapred dogovoren sa svim uopstavanjima i pojednostavljvanjima da bi se mogao prakticno koristiti i da uopste ne tezi tome da bude tacan, vec samo tacan u okviru tog georeferentnog sistema.
Citat:
Na kraju krajeva, zbog raznoraznih problema sa korišćenjem klasičnih GPS uređaja za određivanje nadmorske visine, ja sam lično odustao od merenja apsolutne visine GPS uređajem, i koristim ga uglavnom za merenje razlike NV u odnosu na poznate tačke, ili samo razlike, tamo gde mi to dovoljno.
GPS u stvari moze vrlo lepo da se pokaze. Ako vec imas referentne tacke, samo treba da na njima kalibrises uredjaj i to ce ti dati znatno bolje rezultate merenja.
Svojevremeno, pre nego sto su se pojavili GPS-ovi, korsitio sam brzinomer na bicikli koji je imao ugradjeni visinomer, naravno, barometarski. Taj je umeo debelo da gresi, narocito kada krenem na voznju rano ujutro a vratim se po mraki. Pa ipak, to je bio korsitan instrument. Nije davao precizne podatke ali je itekako dobro pomagoa da covek ima osecaj gde se nalazi. Iz tog vremena je i anegdota da me je jedan "poznati" i "iskusni" "planiinar", kad aje cuo da imam visinomer, mesecima saletao da mu ga dam da ode da proveri da li su visine nekih kota u okolini koje su upisane na kartam tacne. I nije vredelo objasnjavati mu da to ne moze da proveri barometatskim visinomerom...