<Delft, NL (filmil)> wrote in message
news:
[email protected]...
Citat:
Ova tvrdnja nije nuzno tacna, odnosno zavisi od toga sta se uzme za pocetne
pretpostavke. Sto se pitanja vremena tice, cak i ako su pocetne pretpostavke
izabrane tako da je moguce doci do resenja, ako je vreme cekanja
neprihvatljivo dugo, to je za sve prakticne primene isto kao i da je do
njega nemoguce doci.
Neprihvatljivo dugo cekanje na tehnologiju VI ? :
Ovde treba uzeti u obzir da je tehnoloski razvoj (kao i evolucija)
eksponencijalni proces, a ne linearni kako bi smo mi intuitivno zakljucili.
Cekanje na odgovarajuce tehnologije bi bilo neprihvatljivo dugo - uzimajuci
u obzir _sadasnju_ brzinu naucno-tehn. razvoja, ali taj razvoj ubrzava.
Primer - sekvenciranje ljudskog genoma : kada je projekat zapocet,
dominantne prognoze su bile da ce sekvenciranje biti zavrseno za 10.000
godina tadasnjim tempom, i da je cela ideja neprakticna, ali eto ima neku siru
naucnu vrednost, itd....nove masine i instrumenti su pristizali i
sekvenciranje je zavrseno za 10 godina :-)
Citat:
Ne bas, jer bi to znacilo da nas samo visoko misljenje sprecava da i
napravio takvu masinu. Postoje principijelna ogranicenja nasih nauka, odn.
tehnologija, zbog kojih je nejasno da li cemo moci da premostimo jaz izmedu
?mp;euro;?ne-mislecih?mp;euro;? i ?mp;euro;?mislecih?mp;euro;? masina.
A koja su principijelna ogranicenja ? Dvosmerna komunikacija neuron-tranzistor postoji vec nekoliko godina, vec se koriste kohlearni implanti (matrica elektroda
povezana na deo mozga zaduzen za sluh, kojom se elektronski signal koristi
za eksitaciju neurona; doduse korisnik mora ponovo da nauci na slusa:)), a
od ranije se koriste i druge neuralne proteze (za parkinsonovu bolest) - sve
ovo se desilo u samo zadnjih nekoliko godina, a postoji na desetine
brain-machine-interface (BMI) projekata na desetak univerziteta i kompanija.
Mislim da je ipak problem u visokom misljenju. Neko bi rekao da je to
pitanje vere (i pomalo ludosti).
Mozda nam treba Howard Hughes vestacke inteligencije...:-)
Citat:
Uzmi u obzir da je ljudsko i racunarsko shvatanje saha jako razlicito i da
opet nije jasno da li se ljudsko shvatanje saha moze simulirati.
Deep Blue je koristio stabla pri odlucivanju, Deep Fritz (koji je doduse
izgubio od Kasparova) koristio je prepoznavanje oblika u igranju saha
(neuralnim mrezama). Treba reci da je Deep Fritz, iako losiji sahista od
Kasparova koristio i manje racunarskih resursa od D. Blue-a.
(google : deep fritz neural)
Citat:
Na zalost, ovo je tacno, ali ne nuzno i korisno. Postoje problemi koji cija
se resenja ne mogu dohvatiti prostim ubrzavanjem racunara. Najjednostavniji
primer je racunanje u skupu realnih brojeva. Racunari danasnjice to ne mogu
da urade, niti ce moci dokle god je tehnologija cisto digitalna.
Ali treba postaviti pitanje - cemu se tezi ? Da li covek moze da racuna u
skupu realnih brojeva ? Naelektrisanje je, u najgorem slucaju, celobrojni
umnozak naelektrisanja elektrona. Na osnovnom nivou, priroda jeste diskretna
a ne kontinualna (barem sadasnji modeli tako kazu). Vestacka inteligencija
ne bi morala da radi nista sto covek ne moze da radi, pa bi bila sigurno
prilicno nespretna recimo u dokazivanju teorema ili ekspertskom poslu (mozda
bi zelela da po ceo dan gleda televiziju :-))
[Ovu poruku je menjao nsivacki dana 04.03.2005. u 22:19 GMT+1]
pozdrav,
ns