Citat:
Nocni: Isti ljudi blokiraju puteve vec 7-8 godina i vi to podrzavate...
Na
ovom linku mozete naci informacije o protestu poljoprivrednika koji se tokom tih istih 7-8 godina svake godine u isto vreme odrzava u centru Berlina. Ja mozda ne znam da tacno opisem protiv cega protestuju nemacki a protiv cega srpski poljoprivrednici, ali mi nekako smeta to sto srpski poljoprivrednici ne smeju u beograd. Mogu u nekoj tamo zapizdini da protestuju do mile volje, mogu da se popenju na planinu Medvednik pa da medvedima ukazuju na problem, ali sveto mesto beograd ako probaju da posete dize se policija, zandarmerija i vojska sa naredbom da ako treba svi izginu, ali da poljoprivrednicima ne smeju dozvoliti da udju u prestonicu.
Drugo, nema ni mesec dana od kad smo videli da nepobediva sila taksisti blokira kruzni tok na slaviji i za pola sata vlada srbije kapitulira i ispuni im sve uslove. Niko se nije mnogo uzbudjivao oko toga da to nije u skladu sa kapitalizmom i principima slobodnog trzista. Mogu li zaista taksisti biti specijalan slucaj za koje vaze jedni principi, pravila i nacini resavanja zahteva, a za ostale gradjane srbije drugi?
Trece, pre par godina se i moglo govoriti o tome da li postoji nekakav plan o sistematskom unistavanju poljoprivrede u Srbiji, a sada mozemo reci da je taj proces vec priveden kraju. Proizvodnja malina od 2010. do 2017. je smanjena za vise od trecinu, pre toga je isto smanjena za trecinu u odnosu na neke najbolje godine, a predstoji dalji pad po stopi od 5% godisnje. Postavlja se pitanje kako to da je u vreme Milosevica i sankcija poljoprivreda mnogo bolje funkcionisala nego danas...
Cetvrto, drzava barata sa podacima o povrsini pod malinjacima oko 20.000 hektara, o ukupnom rodu od 60.000 tona i o prosecnom prinosu od 20t po hektaru. Svakom ko zna da se sluzi digitronom jasno je da se ti podaci nikako ne uklapaju, vec digitron pokazuje 3t po hektaru. Ovih dana mozete se provozati zapadnom srbijom i videti da 95% vlasnika malinjaka nemaju nikakve berace vec beru sami i jedna dvoclana porodica moze da nabere oko 1200kg godisnje, sto iznosi oko 1.000 evra, tj. 500 evra po osobi godisnje ili oko 5.000 dinara po osobi mesecno. I pominjete tu musave, neokupane i smrdljive noge - u pitanju su ljudi koji zive sa toliko koliko imaju i moraju da stede struju, vodu, deterdzent, sampon i pastu za zube, dok vi sa 10.000 evra godisnje mozete da budete uredni, naparfemisani, isfrizirani, da ide na depilaciju i kod manikira i pedikira. To su dve totalno neuporedive socijalne kategorije.
Peto, drzava sama sa sobom ne moze da se dogovori oko podataka koje ce da pusti u javnost - republicki zavod za statistiku objavljuje gore navedene podatke o kolicini proizvedenih malina gde se vidi pad od 5% godisnje, a ministarstvo poljoprivrede barata podacima da se kolicina povecava iz godine u godinu. Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da je Srbija prva u svetu po proizvodnji malina, dok republicki zavod za statistiku kaze da je cetvrta - prva je Rusija, druga Poljska, treca SAD.
Sesto, nakon WWII drzava je do nogu potukla poljoprivrednike oduzevsi im imanja i ostavivsi samo onoliko koliko je dovoljno za neku vrstu hobi poljopriivrede. Neki od slucajeva restitucije (ili kako se to vec zove) dobijaju pravosnazne presude ovih dana - isplata ide na mnogo godina, na kasicicu, nema odjednom da se vrati sta je oteto, pa da se eventualno od toga safradi neka hladnjaca ili sto je ovaj nocni sugerisao - kupi kombajn za branje malina.
Sedmo, kada se uporede izvoz i proizvodnja, vidi se da je izvoz veci od proizvodnje bez obzira sto deo proizvodnje pojede domace trziste. Razlog je jasan - uvozi se malina slabijeg kvaliteta, pa se onda nekom uvaljuje kao malina viseg kvaliteta. Pitanje je koliko je to legalno, kao i kakve posledice to ima sledece godine - prevaris Nemca jednom, ali ti se to sledece godine vrati kao bumerang, isti nece od tebe kupiti uopste, ili ce ti ponuditi mnogo nizu cenu. Naravno, hladnjacarima to ne smeta, prosle godine su zaradili a ove ako je cena niza, nize ce platiti vocarima i to je to. Postoji li iko ko ce nesavesne da pohvata i posalje na robiju? Ne postoji. Zbog toga uvoz malina belezi konstantan godisnji rast od 2010 do 2017 oko 50% godisnje, tj. izmedju 2010 i 2017 povecan je 7-8x (sa manje od 2 miliona kilograma na preko 12 miliona kilograma). U 2017. uvoz je dostigao 13% izvoza, tj. svaki sedmi kilogram malina koji je izvezen je uvezen pa "uvaljen" kupcu! Vodeci uvoznici su naravno vodeci hladnjacari - Crops and Partners, Sirogojno company, Stanic iz Arilja...
Osmo, prosecna cena po kojoj se uvozi je bila 2,5 evra, tako da tek tu meni nista nije jasno zasto bi neko dovozio skuplje nekvalitetnije maline iz drugih drzava ako moze da kupi sveze, jeftinije i kvalitetnije u Srbiji. Ekonomske logike nema, ko zna kakvo je pranje novca u pitanju i prikazivanje laznih cena...
Deveto, malinari su posebno socijalno ranjiva kategorija - u proseku su veoma slabog imovnog stanja, slabo su obrazovani, gotovo celokupna njihova proizvodnja ide preko 15 firmi za koje se pretpostavlja da lako sednu i dogovore se, a za proizvodjaca psenice, kupuruza, suncokreta, pa i jabuka oni svoj proizvod MORAJU da prodaju u roku od nekoliko sati po ceni koja im se ponudi, vec sutradan njihov proizvod ne vredi apsolutno nista.
Deseto, prosecna otkupna cena 2015 godine je bila 207 dinara, 2016 je bila 221 dinar, 2017 je nakon svih protesta i halabuke sa prvobitno nudjenih 100 dinara dostigla 145 dinara i ove godine kako cujem im nude 80-90 dinara. Kada se pogledaju prosecne izvozne cene, vidimo da je sve do 2016 godine izvozna cena bila za oko 50% veca od otkupne, dok je u toku 2017 ta razlika povecana na 70%-100% vise od otkupne cene i to one koju su malinari iskukali posle svih protesta i razgovora sa vladom. Da nije toga bilo, otkupna cena bi bila 3x niza od prodajne, sto ukazuje da je 2017. godine doslo do neuobicajeno jakog monopolskog ponasanja gde su se svi otkupljivaci dogovorili.
Jedanaesto, sve ovo prethodno od 1 do 10 je konstatovala komisija za zastitu konkurencije i nije pokrenula nikakav proces zbog nepravilnosti po sluzbenoj duznosti. Ceo izvestaj kad se procita deluje kao da su dobili zadatak da ispitaju sve sto mogu, ali na kraju napisu da niko nije kriv!