Prodavci kompjutera su poželeli da im Nova godina bude berićetna makar toliko koliko su bila dva poslednja meseca u prošloj. Naime, posle najave uvođenja poreza na dodatu vrednost od 18 procenata, a time i poskupljenja računara i opreme, prodaja je u novembru i decembru gotovo utrostručena. Međutim, i računari su sada poskupeli i pitanje je kako će trgovci u ovoj oblasti opstati u narednom periodu, kao i to kako će ovaj poreski namet uticati na elektronsko opismenjavanje Srbije.
Otprilike pre godinu dana, na inicijativu onih koji su prepoznali koliko je važno približiti kompjuter a time i nove tehnologije, kao i poboljšati informatičku sliku Srbije, trgovci ovom robom su oslobođeni plaćanja poreza na promet. Čak i uz ovo olakšanje prodaja nije išla sasvim po planu. Osiromašen budžet građana Srbije i dalje nije mogao da sebi dozvoli luksuz – kompjuter, pa je slika bila više nego poražavajuća.
U prošloj godini Srbija je na internet tehnologije potrošila 250 miliona dolara ili 22 dolara po stanovniku i iako je to bilo neznatno bolje u odnosu na 2003. godinu, ovakav rezultat svrstao nas je ne samo
na začelje Evrope nego i bivših jugoslovenskih republika.
Prve najave uvođenja poreza na dodatu vrednost bile su propraćene optimističnim predviđanjima da će kompjuteri biti opterećeni posebnom stopom PDV-a od osam odsto, međutim to se iz nekog razloga ipak nije dogodilo.
Niska marža
– Kompjuteri su poskupeli između 16 i 17 odsto. Više cene nisu jedini problem za kupce. Tu je i činjenica da će biti sve manje kupovine na čekove, kao i nemogućnost da sebi priušte i skupe kredite koje banke nude. Prodaja je stala i kako očekujemo tako će biti narednih meseci, a na trgovcima je sada da smanjuju ionako nisku maržu i utrkuju se za kupce, kaže Danko Jevtović, menadžer „Jugodate”.
Ukidanje poreza na promet svojevremeno je, kaže naš sagovornik, znatno uticalo na elektronsko opismenjavanje našeg stanovništva i primenu novih tehnologija uopšte. Sada je neizvesno kako će ovaj proces dalje teći jer je tek normalizovano tržište na neki način opet ustalasano.
– Očekivali smo nižu stopu PDV-a, čak je postojao i konkretan predlog države, međutim to iz nekog razloga ipak nije ispoštovano. Država bi trebalo da prepozna svoj interes zbog tehnološke zaostalosti Srbije za Evropom i kompjutere i opremu ne opterećuje višom stopom PDV-a. Uostalom, na ionako simboličnoj prodaji ove robe država i ne može toliko da zaradi. Slikovito objašnjeno više bi se okoristila na nekim drugim proizvodima, objašnjava Jevtović.
Veliki trgovci računara pitaju se da li će se država dosledno držati finansijske discipline kako se ne bi ponovio problem poput onoga kada su svojevremeno mali trgovci (iz garaža) pronalazili način da prošvercuju komponente za kompjutere i ponude ih kupcima za 20 odsto jevtinije. Ukidanjem poreza na promet nelojalna konkurencija je izjednačena, pa su se kupci za istu cenu obraćali velikim legalizovanim prodavcima koji su im osim kvalitetne robe nudili i pouzdane garancije.
Trgovci, strpljivo
Po Zakonu o PDV-u za računarsku opremu, softver i delove kompjuterske opreme primenjuje se opšta stopa PDV-a od 18 odsto. Ova praksa je prisutna u svim drugim evropskim zemljama u kojima se primenjuje PDV. Ona tako u Crnoj Gori iznosi 17, u Makedoniji 19, a u Hrvatskoj čak 22 odsto. U drugim evropskim zemljama porez na ovu robu takođe se plaća po opštoj stopi i to je formirano na osnovu takozvane šeste direktive Evropske unije kojom je propisano da se ova roba oporezuje po opštoj stopi. Takođe je bitan podatak da je uvođenje PDV-a jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju, a za sada ga primenjuju sve zemlje osim Bosne i Hercegovine.
Kako bilo, kompjuteri će za sada ipak biti oporezovani opštom stopom PDV-a od 18 odsto. Kako se moglo čuti od nadležnih iz Poreske uprave Srbije, izvesno je da će u prvom momentu doći do skoka cena, jasno je i to da će mnogi iz neznanja nerealno povećati cene kompjutera i opreme, ali trebalo bi da i proizvođači i trgovci budu strpljivi. Da sačekaju neko vreme posle čega će i tržište izjednačiti ponudu i tražnju. Ukoliko zaista bude problema možda su moguće korekcije ove poreske stope.
Jelica Antelj - Marko Lakić