Citat:
Daniel011: Da, definitivno sam mislio. Izgleda da su nas sasvim pogrešno učili na ETF-u. Sad moram da pitam: ako se pretvarač DC-napona u AC-napon zove invertor, šta je onda oscilator?
To što neki nazivaju invertor, i može da se nađe na internetu, ne znači da je tako. Ne mora se biti na ETF-u, pođimo samo od značenja reči "inverzija"; znači ulazi +12V, a izlazi -12V. Ako je ono gore invertor, kako bi nazvali ovo što sam ja naveo? Pretvaranje nečega u nešto sasvim drugo se može nazivati KONVERZIJA. Zašto niko ne invertuje novac (valutu), dok se konverzija radi. I kako se to uklapa u priču sa digitalnim kolima, gde se tačno zna šta je invertor i šta on radi?
I nekoliko reči o samoj šemi; to je neko skicirao , i možda to nekako i radi, ali ima ozbiljnih nedostataka:
Kondezatori JESU postavljeni naopačke, na bazama tranzistora može biti najviše 0,7 V, dok drugi kraj kondenzatora ide od nule do 24V (u plusu ! ). Naime, na izvodima transformatora se pojavljuje četvrtasti napon suprotnog polariteta i to od 0 do 24V.
Otpornici vezani na baze tranzistora u ovom slučaju ne određuju frekvenciju, već služe samo zato da bi tranzistor počeo da vodi. Posle toga tranzistor ostaje otvoren dok teče struja punjenja kondezatora. Za to vreme se drugi kondezator prazni preko baze drugog tranzistora i drži ga isključenim. Znači, frekvencija je određena vrednošću kondenzatora i odzivom sa transformatora, što znači da zavisi i od opterećenja istog. Struja punjenja i pražnjenja kondenzatora se menja po exponencijalnom zakonu, što predstavlja još jednu manu pobude ovog sklopa.
I kad smo kod toga, veza diode i otpornika od 10 ohma predstavlja neverovatnu glupost, jer kada je na tom kraju 24V, kroz tu granu ide 1,2A struje. U drugoj poluperiodi ide ista takva struja kroz dugu diodu i otpornik, i to je čist gubitak.
A to da će na izlazu biti "sinusni napon" je veoma daleko od istine, mada za većinu potrošača to nije ni bitno, kao ni tačna frekvencija od 50 Hz.
[Ovu poruku je menjao Proko dana 26.04.2006. u 11:30 GMT+1]