Deker Beograd
Član broj: 94948 Poruke: 169 *.eps.co.yu.
|
Žao mi je što ranije nisam primetio ovu temu, pa zaista nisam imao vremena da čitam sve postove. Ako je neko pisao već o ovome, unapred izvinjenje. Naime, kako stvari stoje (jedino nas toplije vreme još može spasiti), elektroenergetski sistem je u ozbiljnoj opasnosti od raspada. U najmanju ruku od ozbiljnih havarija, a kako vidimo u vestima, kvarovi manjeg obima su već počeli, evo sad čitam i u Beogradu. Šta se zapravo dešava?
Prvo, proizvodni kapaciteti EPS-a jesu na maksimumu. Ne znam jedino da li i Reverzibilna HE Bajina Bašta radi. Moja pretpostavka je da radi, zbog zaista, za naše prilike velike potrošnje. Njena snaga je oko 600MW, i može ograničeno dugo da radi punom snagom, u zavisnosti od količine vode u jezeru. Ako ona radi od Nove godine neprestano, neće moći još dugo. Dalje, njena uloga je da "skoči" ako neki agregat u termoelektrani "ispadne" iz sistema. Znači, služi kao rezerva. Upozorenja iz EPS-a treba shvatiti veoma ozbiljno, mada zbog pretpostavljam politike "ne ljuljaj brod", ne saopštavaju građanima činjenice na pravi način. Isto tako, EPS je još polovinom decembra odustao od planiranog uvoza električne energije u januaru, zbog kako kažu "povoljne hidrološke situacije". To se misli na stanje voda u akumulacijama i priliv voda u rekama. Ta se situacija drastično promenila ovih ledenih dana. Danas je gotovo "nemoguća misija" vanredno uvesti struju iz Evrope, jer je Evropa pod ledom, gasa nema, što znači da nema viška struje. Upitajte se zašto Bugarska i Slovačka hoće da upale zatvorene nuklearne elektrane.
Drugo, stanje niskonaponske i srednjenaponske elektrodistributivne mreže je, može se reći loše. One sa prosečnom potrošnjom, prosečne starosti recimo u Beogradu preko 30 godina, rade na maksimumu kapaciteta. Treba napomenuti da je u EPS dosta uloženo u proteklih 8 godina, može se slobodno reći da je EPS bio najveći investitor u Srbiji gotovo svake godine, ali je gro tih investicija bio u proizvodnju, ali ne i distribuciju električne energije. Šta ovo zapravo znači? To znači da masovnim uključivanjem potrošača - grejanja na struju tamo gde se ljudi nisu grejali na el. energiju, može doći do nestajanja struje usled iskakanja zaštite u trafostanicama, ili u najgorem slučaju do crkavanja transformatora, što i nije retkost, ako uzmemo u obzir starost i pouzdanost elektroopreme koja služi za prekostrujnu zaštitu. Crkavanje trafoa jeste najgori mogući scenario, tim još gori ako je veće snage (nema ga u rezervi da bi mogao da se odmah zameni). Zato možemo i da vidimo u medijima da dolazi do nestajanja struje u pojedinim gradovima i selima.
Neko će reći, kako je moguće da EPS ne može da proizvede dovoljne količine električne energije? I da to prenese do potrošača sigurno? Odgovor je vrlo jednostavan. Zadnja nova elektrana u EPS-u je napravljena pre 20 godina. Dve termoelektrane snage od 1200MW su ostale na Kosovu i Metohiji. Što znači, isti sistem sa manje kapciteta (neproporcionalno i manje potrošača sa Kosova) samo 20 godina stariji. A šta je na potrošnoj strani? Činjenica je da industrija još uvek manje troši el. energije danas nego pre 20 godina, ali tu potrošnju su nadomestili građani. Nemam podatke o tome, ali je vrlo moguće da je u međuvremenu preko pola milona klima uređaja pušteno u rad. To bi otprilike bila snaga od oko 600MW što čini skoro 10% proizvodnih kapaciteta EPS-a!
Šta je rešenje? Da se političari više ne foliraju, nego da počnu da budu iskreni prema građanima. Da kažu činjenice, i da se svi pripremimo da pokušamo da izbegnemo najgori mogući scenario. A građani mogu da uzvrate tako što bi bili više solidarni. Jer, ako struje počne da nestaje, nestaće i grejanje, i to ne samo onima koji se greju na struju, već i drugima, recimo koji koriste centralno grejanje - sve pumpe koje se koriste u podstanicama koriste struju.
Pojačavanje grejanja iz toplana je odlična stvar. Time ljudi neće uključivati grejalice za dogrevanje, bar u teoriji. Pod hitno treba smanjiti potrošnju struje. Ugasiti uličnu rasvetu u celoj Srbiji odmah. Od građana može da se traži da recimo ne gori svetlo baš u celom stanu ili kući, već tamo gde treba, i ako mogu, da istovremeno ne uključuju na šporetu sve potrošače. To bi od građana bilo dovoljna stvar. Onaj ko se greje na struju neka se greje. Nekome će ovo izgledati sitno, ali nije tako. Ulična rasveta na nivou Srbije je značajan potrošač, u pitanju je par stotina megavata, a takođe gašenjem nepotrebnih sijalica može da se dođe još do par stotina megavata. Takvom štednjom bi rasteretili sistem, a samim tim bi bilo i manje kvarova.
Mediji svojim izveštavanjem "pokrivaju političare", i ne predočavaju zaista tešku energetsku situaciju. Sve zemlje oko nas isključujući BiH su u daleko komotnijoj situaciji, ali se daleko ozbiljnije ponašaju. Primer - Rumunija uvela vanredno stanje što se tiče energetske situacije, iako ova zemlja 65% potreba za gasom sama proizvodi, iako ima skladište gasa dovoljno za 3 meseca. A kod nas, sve je u redu kažu političari i tako prenose mediji, sve nadajući se da potekne gas. Ali on nije potekao, pa počinje da vlada panika. Ali i dalje se manipulišu građani, time što se otvoreno lažu kako je sve u redu, a mi samo što nismo kolabirali.
I da dodam, ispadanjem bilo kog bloka u bilo kojoj termoelektrani, a posebno jačih, što je manje više uobičajena stvar da se desi u neko dogledno vreme, bi vrlo verovatno dovelo do havarijskih isključenja u Srbiji. Shvatite ovo vrlo ozbiljno.
I da pazite na još nešto. Tačno 30. decembra, popodne, u Beogradu, desilo mi se da je nestalo struje kada sam uzimao novac sa bankomata. Naime, ubacio sam karticu, otkucao iznos (ne baš mali), i u trenutku kada sam uzimao karticu, nestalo je struje na bankomatu! Bankomat je prestao da radi, a novac, kao ni slip nije izašao. Da ne dužim, banka je priznala da nisam podigao novac, ali sam ga dobio tek 10. januara, posle praznika (kad mi i nije baš toliko trebao). Bio sam zapanjen činjenicom da bankomat nema rezervno napajanje, a po rečima ljudi iz banke, nema ni jedan bankomat u Srbiji (bilo koje banke).
|