Slucajno sam naiso na ovu diskusiju, mozda malo kasno, ali nebitno,
Prvo da kezem da sam procito citavu temu, gdje je bilo pitanje dobre zbirke a pretovrilo se u okrsaj poznavanja matematike
Matematka za inzinjere i matematika za matematicare tesko mogu biti iste, istini za volju formule moraju biti matematicki tacne, jest da u praksi ima i formula koje ovom i ne podlezu ali s napomenom gde se primenjuju i pod kojim uslovima.
Posto se projektovanjem bavim vec duzi niz godina moram reci i da u stvarnim projektima i nema neke znacajne matematike ili bolje receno matematika se svodi na osnovne matematicke operacije.
Ovo je uradjeno iz prakticnih razloga da inzinjeri ne bi postali filozofi pa dokazivali sta je tacno a sta nije. To uprostavanje je je rijeseno zakonom gdje su definisani uslovi za projektovane, u odnosu ko sta moze i uslovi za objekte koji se projektuju, tako da je greska u startu usla u sigurno podrucije, dalje tu su uvek i koeficijenti sigurnosti koji dodatno gresku guraju u podrucije sigurno za upotrebu.
Nije bas u stvarnosti tako posto danasnji sefovi od inzinjera traze cudo pa se oni malo s ovim poigraju pa im se zna desiti da projekat na kraju padne, skoro je bilo urusavanje temeljne jame u Beogradu kad su se porusile kuce, da li je greska projektanta ili izvodjaca jos se tumaci, ima dosta mesta za analizu o kojoj se ovde diskutovalo,ocito je da se i matematicari i inzinjeri moraju sloziti da nemaju isti pristup resenju. Inzenjerija nema vremena da se bavi teoretisanjem vec mora da da tacno i sigurno resenje u najkracem roku, dok matematicari citav zivot traze nacin da nesto dokazu ili opovrgnu i tako u krug jedni resavaju drugi to ponistavaju jer ima je to poso da se izbore za nesto, u inzenjerskoj praksi matematika staje dosta nisko, cast izuzetcima koji rade u naucno istrazivackim laboratorijama jer tu su pravila igre drugacija. U suprotnom nijedan projekat se ne bi zavrsio po teoremi moze i ovo i ono a zasto da ne pokusas ovako tako da bi revuzija isla u nedogled, U svim ozbiljnijim projektima racunarski programi su ti koji daju odgovore da li je nesto statscki stabilo ili ne a projektant unosi samo osnovne podatke jer da se racuna rucno brada bi mu izrasla do zemlje jest da se tako radilo do nekoliko desetina godina unazad. Dans i u matematici postoje ozbiljni programski paketi koji dosta tog resavaju. Ali necu da ulazim detaljnije u poredjenje svega. Ocito je da ce se uskoro nesto morati poraditi na ovom jer uskoro inzenjeri bi moglo da neznaju matematiku, a kako nam je krenulo pitanje je hocemo li uskoro imati inzinjera i matematicara, jer neki poslovi se mnogo bolje placaju nego znanje, tako da svako zna sta mu je osnova.
Vezano za Apsena, upravo danas sam nabavo dve knige
- Rijeseni zadatci vise matematike, Tehnicka knjiga, Zagreb 1967
- Repetitorij vise matematike II dio , Tehnicka knjiga, Zagreb 1966, IV izdanje
(uz napomenu da su knjige starije od mene)
Pored ovih tu se jos nalaze i sledeca izdanja od navedenog autora:
- Repetitorij elementarne matematike, VII izdanje 1965
- Repetitorij vise matematike I dio, IV izdanje 1966
- Repetitorij vise matematike III dio, III izdanje 1965
- Logaritamsko racunalo, VI izdanje 1967
To je ono sto znam, ima i novih izdanja, mislim i skorijega datuma u Zagrebu su ponovo stampana, pa se mozda mogu naci u knjizarama u Hrvatskoj.
U svemu ovome postoji jedna sustinska razlika, pristup obrazovanju u Zagrebu i Beogradu nisu isti, jednostavno ne insistira se na istim stvarima, koliko ja znam Zagrebcani vise jure prakticna znanja i primenu a Beogradani jure teoriju i dokazivanje. Da ne ulazim detaljnije u razglabanje o svemu i svacemu.
Neko negdje rece da je svaka knjiga dobara da se procita, to je tako, ali ima i jednastvar, inzenjeri moraju da nauce nesto iz matematike, Apsen je mozda najlaksi da im omoguci to da mogu da se ukljuce dalje u nadogradnju jer ukoliko to pokusaju drugacije moguce je ali put je tezak, mozda ima i slicnih knjiga Apsenu ali do sad sve koje sam pitao kako susavladali matematiku rekli su da im je Apsen pomogo da se ukljuce a da dak su njega presli onda im je lako bilo da prate predavanja, vezbe i slicno tj omogucio im je da polze matematiku i da nadju ono sto profesori ne objasne prelete ili jednostavno ne stignu dovoljno detaljno da objasne jer na fakultetu se profesori retko bave osnovama jer je to podrazmevano a na fakulet dolaze deca iz razlicitih sredina i sa razlicitim predznanjem tako da ne mogu da se porede studenti koji zavrse matematicku gimnaziju u Beogradu ili neko ko doje iz neke srednje tehnicke skole recimo iz Panceva. Programi i fond casova iz matematike nisu ni slicni a ni tezina gradiva koju obrade.
Ja se raspiso o svemu i svacemu. Mozda je tema malo i zastarila ali nisam mogao da ne iskomentarisem sve sta sam vidio u prethodnim komentarima, razlike postoje i moraju i to je dobro, tako svi imaju posla. Problem matematicara je kako da brzo prenesu znanje na inzenjere ili druge profile a da od njih ne pokusaju da stvore matematicare.
Miroslav Gojic - miroslavgojic.blogspot.com