milovank Milovan Kovačević Banja Luka
Član broj: 67279 Poruke: 67 62.68.103.*
|
Vidim da niko ne odgovara, evo da ja kazem svoja iskustva, posto se nalazim u fazi izrade podnog grejanja (pripreme).
Kao prvo, odvajanje podnog od klasičnog radijatorskog je, naravno, moguće. Postoji više varijanti, ali ja sam se odlučio na mješni ventil (pisaću opširno), eh, sad njih ima 3-krakih i 4 krakih. moj izbor trokraki sa termostatom. Taj ventil služi da na toj liniji na kojoj je podno grijanje vrši mješanje povratne (hladne) vode sa toplom, kako bi smanjio njenu temperaturu. Taj ventil moze biti:
- ručno upravljan (podesiš određenu poziciju i on mješa u uvjek istu količinu tople i hladne vode, znači ne valja - košta 20-ak evra),
- sa motornim pogonom (poziciju mu reguliše motor, kojim opet neko mora da "komanduje", tj. treba neki kontroler, znači skupa varijanta - sam pogon je u najjeftinijoj varijanti 60 evra + controler koji nisam ni uspio nać + ručni ventil na koji se ugradi motori) i treća varijanta
- termostatski mješni ventil (ja sam se odlučio za taj, još nisam kupio, ali sam vidio - košta oko 30-40 evra). Čika na sajmu kaže da temp osciluje najviše 3 stepena, što ne bi bilo loše ako je istinito. Termostat tog ventila je u njemu samom, pa mi to malo nije baš po volji, ali ajd sad... kazu da su mjerili i da je ok.
Četverokraki nisam ni razmatrao, ne razumijem čemu sluzi.
Naravno mješni ventil mora biti postavljen na pravom mjestu inače neće imati funkciju (između pumpe i kotla)
Jasno je da može i grijanje na čvrsto gorivo, to nam omogućava mješni ventil. Ljudi će naravno pametovati kako ima i boljih rješenja, to nije ništa novo.
Što se tiče podloge, tu je opet kompromis, podloga treba da bude što bolji provodnik toplote (keramika, kamen, pa laminat), e sad ne mogu ni pločice svagdje. Laminat ima poseban za podno grijanje, ima oznaku na etiketi.
Cijevi. To me je najviše zbunjivalo. Ima ih puno vrsta: Pe-Xc, Pe-Xb, PE-RT, PE-DD, Pex-Al-Pex... Ja sam se opredjelio za Pex-Al-Pex, ne kažem da je najbolji izbor. Ako su bez Al, onda obavezno moraju imati O2 barijeu, inače O2 izaziva koroziju na metalnim djelovima sistema. Cijevi ću postavljati na 15cm, u obliku puza (potrosnja ok 7 m / m2 poda). Dužina grejnog kruga ne bi trebala biti veća od 50-60 m. Potrebno je da svi krugovi budu iste dužine (koliko je moguće), zbog ravnomjernosti grijanja krugova.
Cijevi se savijaju oprugom (taj alat me je dugo zbunjivao), kako bi se spriječila deformacija oblika poprečnog presjeka u zoni savijanja cijevi. Opruga lako mijenja oblik, ali u presjeku je uvijek okrugla. Cijevi se za razdjelnik spajaju poluspojnicama, od alata ti trebaju kliješta za sječenja cijevi (ja ću koristiti ona za vodovodne cijevi PP-R, probao i dobra su, cijena 6 evra, Lux-ova) i viljuškasti ključ za poluspojnice (npr. 27 mm).
Ja sam izolaciju radio na sledeći način:
- beton 10 cm
- kondor lepenka sa bitulitom, zavarena - 3mm
- građevinskanajlon folija (lepenka je, kazu, agresivna na stiropor, pa mora folija da ih odvoji)
- stiropor 5cm (prizemlje) ili 3cm (sprat). Naravno stirodur je puno bolji, ali i skuplji, ja to nisam mogao priuštiti. Još bolja varijanta je namjenski stiro... za podno grijanje (sa onim čepovima), ali košta preko 6 evra/m2. Zamjenjuje stiropor, al-foliju i vođice.
- aluminijumska folija (služi da isijava toplotu na gore - mada ovo baš ne razumijem)
- cijevi 16x2 mm - polagane u šine (vođice).
- estrih između cijevi i iznad cijevi najmanje 40 mm (što je estrih deblji sistem je inertniji - logično). U estrih se dodaje aditiv za bolju toplotnu provodljivost i bolju elastičnost. ja sam kupovao neki Viega-in (10 litara - 25 evra)
Izmedju estriha i zida treba postaviti dilatacione fuge (namjenske ili stiropor od 1cm sjeći na trake i lijepiti na zid). Na isti nači odvojiti i na pragovima. Velike prostorije (više od 20m2 ili a:b više od 2) bi trebalo podjeliti u zone, istim tim fugama (neki kazu i da ne treba). Cijevi treba obložiti bužirom (30-50 cm) pri prolasku kroz dilatacionu fugu.
Tpoda ne bi smjela preci 28C, a Tvode u potisnom vodu ne više od 40C. Sad se postavlja pitanje kako regulisati Tpoda, tu nastupaju senzori, termostati ... Bilo bi dobro da neko ovo pojasni, neko ko ima iskustva, jer se ja još nisam odlučio.
Zavisno od finansija tu ima dosta mogućnosti za usavršavanje sistema. Postoji mogućnost zonske regulacije, gdje sobnim termostatom upravljas ventilima (aktuatorima) na razdjelniku
Ja sam ovdje lupao onako sto mi je palo na pamet i ono što je mene zbunjivalo, sve što sam mislio da će ti biti od pomoći. Na forumu ima dosta tema o podnom grijanju, ali je to sve razbacano. Bilo bi dobro da neko od iskusnih napravi jedno pravo uputstvo.
Podno grijanje zahtjeva dobru termo izolaciju kuće (bar 8cm stiropora i neka kvalitetnija PVC stolarija) inače se nećeš ogrijati. Ova vrsta grijanja odaje malo toplote oko 60W/m2 (zavisno od Tvode, razmaka cijevi ...), ali je raspodjela temperature po visini prostorije skoro idealna. Da ne pišem o tome...
Mene je zaista iznenadilo koliko "velike" firme malo znaju o ovoj vrsti grijanja, naročito kada je regulacija u pitanju, jako je teško doći do pouzdane informacije. Npr. firma koja to dugo ugradjuje na zna da postoji termostat sa senzorom Tpoda, strasno. Dosta toga sam ovdje čitao i iz kataloga i teh dokumentacije proivođača
Postoji i dosta knjiga na net, čak i na srpskom jeziku, ali nema komentara ljudi koji izvode te instalaciju, a to je uvijek najvrednija informacija.
Sve primjedbe su dobrodošle, pošto još nisam počeo sa polaganjem cijevi, znači bile bi na vrijeme.
Pozzz
|