Pozdrav Vladokv,
Evo jednog interesantnog rada na tu temu. Vrlo zanimljivih objašnjenja, unapređenja, kao i spiska dodatne literature ispod, na dnu dokumenta:
http://www.google.rs/url?sa=t&...1clg&bvm=bv.80185997,d.bGQ
Verujem da će dosta dosta toga biti jasnije.
Pravio sam Mazzilli sličan ovom iz dokumenta , sa eksternim LC tankom na oko 300KHz, samo sam koristio drugačiji driver (integrisani TC427).
Ima sinus čist kao staklo, radi sa skoro konstantnom frekvencijom, imun je na kratak spoj i ima relativno pristojan stepen iskorišćenja.
Sve je hladno osim LC tanka, što je i normalno.
Čim imaš LC kolo koje radi na centralnoj rezonansi, ukoliko imaš visok Q faktor, neminovne su velike reaktivne struje L i C i to moraju biti komponente sa visokim kvalitetom.
Ako su više frekvencije u pitanju, L mora biti napravljena sa višestrukom žicom zbog skin efekta. Jezgro mora imati niske gubitke na toj frekvenciji koju budeš koristio. Kondenzator mora biti najmanje MKP sa veoma niskim ESR.
(Inače nije ovaj lik izmislio korišćenje eksternog LC tanka, a ni ubrzanje pobude, jer to je korišćeno još sa elektronskim cevima, tj. lampama (još kada su neki od nas bili baš mladi :-), ali stoji da je konkretan način za drive u tom dokumentu duhovit, radi i njegov je!)
E sad, može i Royer vrlo slično da radi ako se ispravno napravi.
Sve u suštini zavisi od Q faktora LC kola, bilo ono deo trafoa ili eksterno, s tim što ako je sam primar trafoa deo LC tanka, onda imaš veliku zavisnost učestanosti od opterećenja i visoku verovatnoću da kod preopterećenja obe vrste oscilatora prestanu da rade, što znači da će jedan tranzistor ili čak možda oba tranzistora ostati provodni i pregoreti.
Zalečovaće se.
Jednostavno, Lp trafoa toliko opadne da praktično i Q vrlo opadne, a pak učestanost toliko poraste da kod na primer Royera storage time tranzistora postane predugačko kada su BJT u pitanju, a ako su fetovi, onda ti je drive gejta niskopropusni filter pa takođe pobuda postane neefikasna.
Skoro isti slučaj je kod Mazzilli tipa.
Kada koristiš eksterni LC tank, oba oscilatora stabilno i dobro rade, imaju ZVS osobinu, malo discipiraju i jedino što je zahtevno je sam LC tank, što je normalno jer radi u rezonansi.
Naravno, oba tipa postaju otporni na kratak spoj, jer je struja eksterne L maksimalna u trenucima svičovanja tranzistora, tako da oscilator nema šanse da prestane da radi čak i kod totalnog kratkog spoja na sekundarima trafoa, a potrošnja im opadne u tom stanju na umerenu. Praktično su dovoljni rasipni induktiviteti trafoa (koje ne možeš izbeći) da oba tipa oscilatora ne prestanu sa radom, tj. da se ne "zakucaju".
Simulatori su simpatična stvar, ali retko kad mogu da pokažu stvarnost, pogotovo kod SMPS. Nisu problem sami simulatori već modeli komponenti koje je veoma teško napraviti tako da se obuhvate sve parazitne osobine komponenti.
Ako je verovati vrednostima komponenti koje si stavio na ovaj tvoj Royer,
sa 10nH kalema ispred to bi trebalo da razvije kilovat snage možda (sreća tvoja da nemaš snažniju pobudu tih tranzistora i da im pojačanje nije beskonačno :-) i da radi na oko 80-tak KHz ako su oba kalema na jednom jezgru, a ako nisu onda na preko 110KHz, što je gadan problem za mnoge bipolarne tranzistore ukoliko nemaju ft bar 50MHz. I taj problem ostaje čak i za samo 80KHz. Uobičajeni visokonaponski BJT veće snage (na primer BUxxx) u tim režimima teško mogu "pregurati" 50-tak KHz i pored ZVS. Mosfetima nije problem ni jedan megaherc ako imaju mali total Qg i odgovarajuću pobudu.
Ne smeš zaboraviti da su u pitanju current feed naprave kod oba tipa, da se u trenutku svičovanja oba tranzistora na kratko istovremeno nalaze u provodnom stanju (inače bi istog momenta probili kada ne bi postojao overlap), i da taj kalem ispred LC tanka mora raditi kao strujni izvor sa aspekta vremena polutalasa samog oscilatora, tj. njegov induktivitet mora nekoliko puta veći od induktiviteta samog L iz LC tanka. Takođe taj kalem UVEK radi u CCM modu i mora biti sposoban da
podnese DC bias a da mu ne opadne induktivitet u značajnoj meri, odnosno ne više od -10 do -15% od nominalnog.
Stoji mnogo podpitanja šta si to stvarno napravio, sa kojim jezgrom, kojim ostalim komponentama i slično tome?
Ako ti priložen dokument ne pomogne, i ne otkriješ sam razloge, moraš se potruditi da do detalja opišeš šta si i kako napravio, i sa punim spiskom svih komponenti, njihovim oznakama, tačnom priloženom šemom i konačno slikom fizičke građe sklopa koji te zanima.
Tek onda možeš dobiti zadovoljavajući odgovor na pitanja, jer tu može biti svakakvih promašaja zbog naoko banalnih sitnica.
Pozdrav
P.S.
Naravno, i da priložim još jednu opasku dok nisam zaboravio:
Kod Mazzilli sklopa sa priložene šeme, ime "Flyback driver" je totalno pogrešno, i ne znam koja je budaletina "uvukla" to ime svuda po internetu, a misli se na HIS trafo od televizora?
Sam Mazzilli nema blage veze sa Flyback, već je "current feed rezonantni push pull", koji isporučuje energiju i u zapornoj fazi i u provodnoj fazi bilo kog od tranzistora, čak ne postoji ni delić vremena kada ni jedan tranzistor ne provodi jer je overlap tranzistora apsolutno neophodan za rad svih current feed pretvarača.
Pretvarači koji počivaju na flyback principu isporučuju energiju koja je nagomilana u kalemu (realno pretežno u procepu jezgra), i to isključivo za vreme neprovodnog stanja tranzistora. Mogu biti jednotaktni, push pull, dvoprekidački, ali se energija isporučuje u svim slučajevima dok je tranzistor (ili oba ako je push pull) u neprovodnom stanju.
Što se samog HIS trafoa od CRT televizora tiče, on se takođe ne može nazvati Flyback trafoom, mada mu visokonaponski sekundar upravo koristi energiju pauze, baš kao kod flyback, ali zato na njemu ima još sekundara i ne koriste svi zapornu fazu tranzistora, kao i to da je na njega zakačeno još jedno rezonantno kolo koje se sastoji od otklonskog kalema i njegovog serijskog kondenzatora. E baš taj otklonski kalem koristi provodnu fazu tranzistora (dakle ne flyback) za ispisivanje mlaza, dok se u zapornoj fazi tranzistora taj isti kalem energizira višim naponom radi višestruko bržeg povratka mlaza.
Otklonski kalem je dominantni potrošač na HIS stepenu i odnosi više od 80% ukupne snage HIS stepena (i više od pola ukupne potrošnje čitavog CRT TV), dok onaj visokonaponski namotaj (koji realno može koristiti samo zapornu fazu ako se ispravlja jednom diodom kod crno belih tv, a obe faze ako ima utrostručivač napona tzv. "kaskadu" kod kolor CRT TV) troši samo nekoliko W iz HIS stepena.
Dakle, skoro da se ne može naći čak ni razlog za ime "Flyback trafo", tj. to ime nema ni jedan jedini osnov da bude prisutno na toj šemi.
Pozz