macolakg: Vratih se da nešto objasnim oko samih ekstrudera kao naprava i oko snage koja je potrebna.
Kod ispravno projektovanog ekstrudera, snaga zagrevanja cilindra šneke je dimenzionisana da sa tipično 2/3 snage grejača može ostvariti maksimalnu moć plastificiranja koja zadovoljava maksimalni promet materijala sa pripadajućim motorom i šnekom.
To je jedan od faktora koji bi mogao ograničavati kapacitet ekstrudera. Obično se grejni sistem dimenzioniše da sa tim viškom snage od bar 1/3 zadovolji maksimum koji mogu motor reduktor i šneka.
Dakle, smatrajmo da kod fabrički projektovanog ekstrudera moć plastificiranja nije ograničavajući faktor jer grejne snage ima više od potrebne, ujedno je odnos dužine prema prečniku šneke i više nego dovoljan za pripremu.
Ono što će finalno odrediti kapacitet ekstrudera je mehanička snaga sistema za okretanje šneke.
Na poslednjoj kompresionoj zoni imamo izvestan pritisak (P), koji zavisi od otpora strujanja koji pruža glava ekstrudera za neki proizvod.
Pri datom pritisku postoji neki protok materijala (Q) koji je određen pritiskom i otporima glave.
Snaga koja je neophodna za to je P x Q i ta se snaga bezuslovno mora mehanički uneti u vreteno šneke.
Naravno, uneta snaga mora biti veća zbog gubitaka u reduktoru, remenicama i tako dalje, i normalno sve to na sebe preuzima elektromotor koji pogoni šneku.
Znači, ako na primer imamo ekstruder kome je recimo BIO sa DC motorom maksimalni kapacitet 500Kg/h pri na primer 200 bara u kompresionoj zoni, kada ga opremimo upola slabijim motorom (pod uslovom da je idealno prilagođen reduktor) imaćemo polovinu kapaciteta ekstrudiranja, tj. 250Kg/h sa 200 bara u kompresionoij zoni.
O tome sam hteo reći oko onog motora od 11KW.
Taj motor zadovoljava kapacitet trenutno rađenog proizvoda, ali taj ekstruder ima svega polovinu svog maksimalnog kapaciteta.
Sa asinhronim elektromotorom od 22KW, umesto DC motora od 18KW, taj isti ekstruder će imati normalan mogući pritisak pri manjim brojevima obrtaja jer će moment tog motora biti blizak moćnom momentu DC motora (ne zaboraviti da je kod paralelnog DC motora moment karakteristika uglavnom horizotalana prava od 0-max. obrtaja), a maksimalni kapacitet pri punom broju obrtaja će biti VEĆI nego bivši (za razliku od starih 18KW do tih novih 22KW) jer pri višim brojevima obrtaja asinhroni motor razvija pun moment (mehanička snaga je moment puta broj obrtaja).
No tih 4KW razlike je valjalo žrtvovati da bi ekstruder bio sposoban razviti dovoljne pritiske sa proizvodima koji imaju manju količinu materujala a traže više pritiske (tankozidni proizvodi pri niskom broju obrtaja).
Tako se dobija ekstruder koji je zadržao fabričke performanse još su malo i poboljšane, a kada se ispoštuje gornja granica od tačno tih 2500RPM koju je imao stari motor, asinhroni motor će trošiti ISTO 18KW kao i bivši DC motor (teoretski), a praktično manje (možda svega oko 15KW realno) jer asinhroni motor sa sve frekventnog regulatora ima stepen iskorišćenja negde oko 85% (sam motor bez regulatora može imati i 98% glatko), za razliku od DC motora koji ima oko 77-80%.
Eto, nadam se da sam malo olakšao razumevanje te problematike...
Pozz