Citat:
@cukovanny,
Nešto ti tu nije u redu sa pomenutim ciframa.
Taj buck kog sam edukativno priložio ne bi smeo na "leru" da troši 200mA!? Tu nešto ne valja ili si pogrešno merio.
Mada mi se pre čini da si nešto pogrešno izmerio.
istina. nisam dobro merio. dok radi u leru troši oko 70-90mA kad nema ulaznog napona. kad mu dovedem ulazni napon, ali i pri opterećenju - potroššnja pada na 40-50mA.
Citat:
Diskretna verzija koju si pravio ima interesantnu osobinu vremenskog ograničenja trajanja impulsa, nezavisno od toga da li je MCU zabagovao i da mu je jedan od izlaza ostao na stanju 1. To rešava vrednost RC članova ka gejtovima gornjih mosfeta u drajverskom sklopu pre drajver trafoa. Veličinom tog RC se može namestiti neka vrsta hardverskog WDT koji će u slučaju zaglavljivanja MCU na pri stanju 1 na jednom od pwm izlaza, jednostavno posle nekog vremena isključiti postojeći impuls.
Ujedno je posliužila tome da nešto korisno naučiš analizirajući to što praviš.
u vezi da tim, bilo mi je jasno pa mi je postalo opet nejasno kuda struja prolazi kad na , recimo, 14ki dođe logička 1. koliko sam skapirao , ti direktno ovde upravljašš samo sa N fetovima, dok su P fetovi odgođeno okinuuti vrednošću 3k3 i 100n ? ali ukratko , kuda struja prođe u jednom polutalasu, a kuda u drugom polutalasu? jednostavno, nov sam sa nekim koncepptima u elektronici, a zbog treće i po banke starosti već sporije kapiram :)
Citat:
Sada, kada si već probao diskretnu verziju, i naučio mnogo toga za kratko vreme, evo ti pojednostavljene i efikasnije verzije kad nabaviš drajverske čipove.
Rešenje je krajnje jednostavno i imaš ga u prilogu (TC427 možeš koristiti umesto tog diskretnog sklopa ispred trafoa, direktno sa onim vrednostima sa šeme, doduše ima samo dva otpornika i decoupling kondove na napajanju).
Pažnja!!!
Radi se o edukacionom obliku kompletne šeme, odakle možeš koristiti principe, i da razumeš o čemu treba voditi računa, a konkretne vrednosti moraš izračunati.
Ujedno sam dao odgovore i Milanu iz Obrenovca.
to je bila dobra ideja, prvo neintegrisano rešenje, a onda black box. samo , nažalost, meni je za sada još jedno 30% black box. jednostavno, previše je to informacija da bi se pravilno i smisleno nataložile u mozgu i da bi mogle da se spoje u razumljiv naučni koncept. ali , neka si napisao pa ćemo se povratiti...
Citat:
Objašnjenje detalja sklopa:
- Kontrola na panelu ima bleeder sklop koji služi tome da ograniči maksimalni napon panela kada su aku puni a sunce je veoma jako. Tada buck ne troši ka aku, a ta situacija se može dogoditi. Najjednostavnije je tako sa darlingtorn BJT i običnom zenericom koja ima neki prag maksimalnog napona. Power BJT s smešta na hladnjak a R8 preuzima veći deo discipacije. Kontra dioda na R8 je ako je on induktivnog karaktera (žičani R).
dummy load ?
Citat:
- NMOS M3 služi da se pomoću MCU može isključiti panel sa linije ukoliko je njegov napon manji od Vbatt. Jednostavna preventivna mera ako se želi odvajanje panela u tim situacijama.
negde sam već napisao da nikad nisam merio da li stvarno teče nekakva struja od baterija ka panelima noću ....
Citat:
- Opcioni strujni transformator, kog je uvek moguće izvesti u dvofaznim buck aplikacijama, kojima su simetrični impulsi i pomereni za 180* (PP upravljanje), služi merenju DC struje na jevtin i nediscipativan način. Kod jednofaznog buck se mora koristiti DCCT ili Shunt. Prvi je skup i zahteva napajanje elektronike u njemu. a drugi discipira.
jasno.
Citat:
- Opcioni sinhroni ispravljač koji može zameniti zamajne diode i uvećati efikasnost buck. Kod ovoga treba biti oprezan jer kada je pwm zadatak manji od potrebnog, onda sinhroni buck odmah radi kao sinhroni boost i pumpa napon na Cbulk. Ujedno pri pwm=0 oba sinhrona ispravljača postaju kratak spoj za aku, kroz storage zavojnice. Zato se uvodi ograničenja trajanja impulsa diferencijatorskim RC članovima ispred invertujućeg drajvera TC426. Onda u slučaju pwm=0 oba donja mosfeta se isključuju za kratko vreme definisano sa WDT RC članom. Drugi RC član je neophodni deadtime protiv uzdužnog provođenja polumostova. Kada su samo zamajne diode upotrebljene onda nema tih problema, ali ima neke discipacije na njima. Pad napona zamajnih brzih dioda je tipično 0.9V. Pri 15A izlazne struje, pojedinačna dioda može discipirati oko 7W, ne više, a to i nije neki poseban gubitak pri 400+W koje očekuješ na izlazu.
Bez sinhronog ispravljanja je daleko jednostavnije i ima manje problema.
Sinhrona ispravljanja se retko kad koriste iznad 10-15V jer naglo rastu gubici u inače prirodno jako lošim body diodama bilo kog mosfeta. Čak i najnoviji i veoma napredni imaju dosta lošiju body diodu od sasvim prosečne ultrafast Si diode.
znači nema smisla baktati se sa sinhronim buckovima na 28V i 48V.
Citat:
- Tri izlazne konfiguracije: interleaved dvofazni buck, o kom treba da počitaš i zaključiš prednosti-mane.
Klasičan dvofazni buck, sa dve storage zavojnice, opet da pročitaš o tome, i ZCT (zero current transition) dvofazni buck, po rešenju Dragana Maksimovića i Milana Ilića, rešenje povoljno za velike snage i rad sa sporijim IGBT.
Biće literature u prilogu.
Treba malo da proučiš sva tri oblika dvofaznih buck, a veruj mi bićeš zadovoljan naučenim.
-
ULTRA ZANIMLJIVO. imam da čitam do nove godine :)
hvala na literaturi i preporuci. za zct sam čuo, ali i za ćuk, ali još se nisam uhvatio u koštac sa nj.
treba vremena, i uz gradnju pretvarača i rešavanje različitih konstrukcionih zahteva, a kvalitetne knjige - leći će to sve.
nekome sporije, nekome brže....
pozdrav