Mensa je osnovana 1946. godine u Oksfordu i za naziv je uzeta latinska reč koja označava „okrugli sto”. Odabrana je u skladu sa principom da su svi članovi udruženja potpuno ravnopravni. To je prvenstveno društvo prijatelja, a ne preterano ozbiljnih intelektualaca. Skup ljudi različitog porekla, sklonosti, starosti, sa različitim poljima interesovanja, kojima se u Mensi pruža priliku da se nađu, razgovaraju, razmene misli i iskustva i, naravno – zabave. U svetu je aktivno oko četrdesetak nacionalnih udruženja koja okupljaju više od 100.000 članova.
Kako je princip Mense da osoba koja položi test ne mora, ukoliko ne želi, da pristupi udruženju, brojka osoba sa IQ većim od 148 sigurno je daleko veća.
Kod nas, Mensa je počela sa radom krajem osamdesetih godina prošlog veka. Više od 1.000 članova širom tadašnje, velike Jugoslavije svrstavala je našu zemlju, po brojnosti, na četvrto mesto u Evropi.
Danas Mensa Srbije i Crne Gore ima oko 700 članova. Tu su studenti, profesori, lekari, domaćice, zanatlije, pisci i drugi ljudi koji se bave najrazličitijim profesijama.
Pamet na papiru
Na Mensinim testiranjima u Srbiji gotovo polovini kandidata „izmeren” koeficijent inteligencije iznad proseka
Podatak sa nedavnog Mensinog testiranja da je skoro polovini kandidata „izmeren” koeficijent inteligencije koji ih direktno vodi u grupu natprosečnih i otvara im vrata ovog udruženja, zagovornici teze da su Srbi izabrani narod dočekali su sa oduševljenjem.
– Eto dokaza da smo najpametniji – uskliknuli su.
Objašnjenje činjenice da državna zajednica Srbije i Crne Gore zaista spada u malobrojnu grupu zemalja s najvećom prolaznošću kandidata, međutim, nije tako jednostavno, objašnjavaju u Mensi.
– Na početku bi trebalo istaći da samo dva odsto ukupne populacije može da ostvari visok rezultat na testu inteligencije. Uslov za prijem u Mensu je koeficijent inteligencije od 148 i više po Katelovoj skali. A tumačenja zašto kod nas skoro polovina kandidata ostvari taj rezultat, za razliku od drugih zemalja gde je prolaznost, u proseku, od 20 do 30 odsto trabalo bi tražiti u krajnje jednostavnim činjenicama – kaže na početku razgovora Uroš Petrović, član Predsedništva Mense Srbije i Crne Gore.
Malobrojna grupa
Prošle godine tako je i u Jermeniji, Argentini, Izraelu i još nekim državama polovina od zainteresovanih za sopstveni nivo inteligencije stekla uslov da se priključi Mensi. – Takav podatak sigurno dobro zvuči i stimulativan je – kaže Uroš Petrović, ali i dodaje da nije povezan ni sa kakvom tajnom posebnosti ovih naroda.
– Jednostavno, kod nas se na testiranje odlučuju ljudi koji su se već negde uverili da možda poseduju veći IQ od ostalih. Na primer, studenti koji za kratko vreme spreme ispit, a u indeksu imaju samo devetke i desetke. S druge strane, oni koji možda spadaju u prosečno inteligentne skeptični su prema mogućnosti da to utvrde ili čak i ne znaju za Mensin test – ilustruje on.
Inače, polovinu stanovništva čine prosečno inteligentne osobe i njihov IQ je između 90 i 110. Svi koji imaju iznad 110 IQ spadaju u natprosečne. Koeficijent inteligencije iznad 130 pokazuje nadarenost, a za ljudi koji ostvare rezultat iznad 156 Katelova skala prestaje da bude pouzdan pokazatelj i pribegava se dodatnim testovima.
Među srpskim kandidatima najbrojniji su upravo predstavnici mlađih generacija, u dobi od 17 do 30 godina. Brojniji kandidati su muškarci, ali je kod inteligentnih dama proporcija podjednaka. Jer, posle testiranja srazmeran je broj visokointeligentnih dama i gospode.
Naše specifičnosti
Dopunjujući priču da inteligencija nije isto što i pamet, Milica Mladenović, član Izvršnog odbora i koordinator Mense za Beograd napominje i da postoje različite vrste inteligencija. – Našim testom se meri samo logička inteligencija koja predstavlja sposobnost brzog snalaženja i rešavanja logičkih problema u kratkom vremenskom roku. A to da li je neko pametan i da li koristi rođenjem dat visok stepen inteligencije zavisi od drugih stvari – napominje ona.
Specifičnost testiranja u Srbiji jeste i da kandidati neulazak u grupu iznad 148 doživljavaju kao poraz. – Najteže nam je da objasnimo da ovde nema padanja! Ali, naši ljudi nose takav utisak. Prosto je nelogično, ali kada kandidat ne ostvari koeficijent od 148 biva nezadovoljan. U gotovo svim gradovima Srbije i Crne Gore gde sprovodimo testiranja, njima je i IQ veći od 130 malo!? Iako im taj broj govori da su u grupi nadarenih – ističe još jednu uočenu domaću osobenost Milica Mladenović.
Da li će se i koliko još Srbo-Crnogoraca priključiti intelektualnoj eliti kojoj pripadaju između ostalih i pisac Artur Klark, Klajv Sinkler, tvorac jednog od prvih računara „spektruma”, Kevin Kostner, Madona, pa čak i Lisa Simson, sestra crtanog junak Barta Simsona iz istoimene serije, videće se već sredinom decembra za kada je zakazano u Beogradu poslednje ovogodišnje testiranje.
Test
Za rešavanje Mesninog testa nije potrebno biti čak ni pismen, poznavati matematiku, mogu da ga rešavaju daltonisti... Čine ga, naime, vizuelni zadaci, u crno-beloj tehnici. Urađen je tako da bilo kakvo znanje iz sistema školovanja ne znači puno. Ima 36 zadataka i predviđeno vreme za rešavanje je 40 minuta. Dvadeset osam tačnih odgovora donosi magičnu cifru od 148 IQ.
I, što je najvažnije, na tom testu nema padanja!
Andrijana Cvetićanin
p.s.
http://www.mensa.org/nationalinfo.php?country=49 - Srbija i Crna Gora
http://www.mensa.org/nationalinfo.php?country=11 - Hrvatska
http://www.mensa.org/nationalinfo.php?country=42 - Slovenija
http://www.mensa.org/nationalinfo.php?country=30 - Makedonija
The word "Mensa" means "table" in Latin. The name stands for a round-table society, where race, color, creed, national origin, age, politics, educational or social background are irrelevant.
[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 03.01.2006. u 17:30 GMT+1]