Evo Deo mog diplomskog.
Istra�ivanja sprovedena u Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama kao prvu karakteristiku "burnout"-a navode da su mu podlo�nije preterano odgovorne i ambiciozne osobe. Fenomen izgaranja, dalje, u najkra�em, defini�e se kao ose�anje neuspeha, zamora i iscrpljenosti (fizi�ke, emocionalne i mentalne) usled prevelikih zahteva u odnosu na energiju, snagu i sposobnost pojedinca u kontekstu posla.
Freudenbergeru (1974)
Maslach i Jaskson su jo� 1981. godine definisali osnovne komponente sindroma. To su:
- Emocionalna iscrpljenost (ose�anje emocionalne iscrpjenosti poslom),
- Depersonalizacija (bezli�ni odnosi sa klijentom),
- Gubitak radne spsobnosti (neuspeh/neefiksanost na poslu, ose�anje bezvrednosti, nekompetentnosti i samoomalova�avanja).
Danas, u nau�nim krugovima mo�emo razmatrati �etiri grupe simptoma sindroma:
1. Fizi�ke;
2. Kognitivne;
3. Emocionalne;
4. Bihevioralne.
5.1. Fizi�ki simptomi
Pod fizi�kim simptomima podrazumevamo, kao �to i sam naziv ka�e, one sindrome koji se manifestuju preko fizi�kih karakteristika, a oni su:
- hroni�ni zamor,
- nesanica,
- sr�ani problemi,
- bol u le�ima,
- gastrointestinalni bolovi,
- neodre�eni (hroni�ni) bolovi,
- malaksalost,
- �este glavobolje,
- fizi�ka iscrpljenost,
- visok krvni pritisak,
- naglo debljanje ili mr�avljenje.
5.2. Kognitivni simptomi
Kognitivni simptomi sindroma sagorevanje se odlikuju:
- smanjenjem perceptivnih aktivnosti,
- stereotipnim procenjivanjem,
- slabom koncentracijom,
- slabom pa�njom,
- problemima s pam�enjem.
5.3. Emocionalni simptomi
Emocionalne probleme karakteri�u faktori kao �to su:
- ose�anje gubitka,
- ose�anje bespomo�nosti,
- emocionalna zatvorenost,
- hipersenzitivnost,
- tuga,
- pesimizam,
- depresivnost,
- razo�aranje,
- emocionalna krutost,
- emocionalna iscrpljenost,
- ga�enje nad samim sobom,
- strah od odlaska na posao.
5.4. Bihevioralni simptomi
Bihevioralni simptomi obuhvataju probleme kao �to su:
- ljutnja,
- nervoza,
- stalna frustriranost,
- impulsivnost - eksplozivnost,
- pove�ano kori��enje alkohola i lekova,
- problemi u braku,
- smanjen entuziazam,
- problemi na poslu.
PREVENCIJA
Pojedinac mora imati sopstvenu strategiju protiv burnout-a. Najpe mora biti svestan opasnosti od sindroma i konstantno se edukovati kako bi najbolje sprecio pojavu istog. Ako je svestan opasnosti pojedinac ce se i osposobljavati za samopomoc. Samopomoc je jedna od kljucnih stvari u borbi protiv burnout-a, kod nas je i jedina mogu�a. Ako pojedinac nije spreman da pomogne sebi nece mu od pomoci biti ni deset lekara. Re�enje u ovoj borbi je krajnje jednostavno: trebamo se pridr�avati odre�enih saveta. Iako se prepli�u savete mo�emo podeliti u dve vrste: op�te i svakodnevne.
Op�ti saveti u borbi protiv ove bolesti su:
- Ne zatrpavati se poslom jer to direktno uti�e na ovaj sidrom i smatra se glavnim uzrokom;
- Uzimati vi�e kra�ih godi�njih odmora, ne razmi�ljati o poslu na istim;
- Napraviti mre�u podr�ke �to na poslu, �to u porodici, prijateljima;
- Posao podeliti na vi�e ljudi, ako je mogu�e anga�ovati saradnika;
- Na�i hobi (pecanje, modelarstvo...), baviti se aktivnostima koje nisu u vezi sa poslom (ples, tr�anje...);
- Razgovarati sa supervizorom o svim problemima u vezi posla, ako je potrebno zatra�iti pomo� i pitati ga s vremena na vreme da li je zadovoljan va�im u�inkom i samim tim omogu�iti sebi bolji uvid u situaciju;
- Promeniti posao, jer ako ste pod konstantnim pritiskom nekada je isplativije ostati bez istog nego sagoreti i dobiti na kraju otkaz.
Svakodnevni saveti su prakti�niji od op�tih. To su ''mali'' saveti koji nam mogu na du�e staze pomo�i u prvenciji sindroma sagorevanja, normalno ako ih se pridr�avamo svakodnevno. Jedan od va�nijih savete jeste da pred odlazak na posao pozitivno mislimo, a ako mislim da to sprovedemo u delo moramo se pridr�avati ostalih:
- Dobro se naspavati;
- Dobro jesti (zdravo);
- Piti vi�e vode;
- Opustiti se, tehnika udisanja - izdisanja;
- Napraviti pauzu za ru�ak;
- Povremeno se razmrdati, promeniti (fizi�ki) polo�aj;
- Podsticati smisao za humor, smejati se bar 10 minuta dnevno;
- Prekinuti sa poslom kada smo jako umorni (ako je mogu�e);
- Kazati ''ne'' na dodatne zahteve na poslu ako oni okupiraju na�e slobodno vreme;
- Posle napornog dana nagraditi se nekim sitnim poklonom (pi�e u kafi�u, odlazak u bioskop...).
Kada smo sagledali op�te i svakodnevne savete moramo naglasiti da ih pojedinac mora razumeti jer ako ih se bukvalno pridr�ava predstavlja�e mu dodatnu obavezu, a samim tim i dodatni motiv za burnout.
7.2. Organizacija
Organizacija (preduze�e) mo�e dosta doprineti u prevenciji sindroma sagorevanja. Problem je �to malo koje preduze�e kod nas vodi ra�una o sindromu. Na prste se mogu prebrojati ona preduze�a �ije je rukovodstvo makar �ulo o burnout-u, a jo� da porade po tom pitanju, to bi bio uspeh.
U razvijenijim ekonomijama spominju i sprovode se odre�ene akcije koje u velikoj meri mogu spasiti njihove zaposlene od sindroma sagorevanja. Ne�e ih sprovoditi iz ljubavi prema radnicima, nego iz ekonomskih interesa. Vi�e im se isplati da spre�e zaposlenog, koji im donosi profit , da sagori nego da na njegovo mesto dovedu novu osobu.
Akcije koje organizacija mora da sprovede u delo su slede�e:
- Jasno definisati organizacione ciljeve i planove. Svako od zaposlenih �e znati gde mu je mesto, �ta se od njega o�ekuje i �ta on mo�e da o�ekuje od posla.
- Fleksibilno planiranje rada stvara opu�tenu radnu atmosveru, a samim tim i manje pritisaka pri obavljanju poslova.
- Optimalni obim posla mora da bude utvr�en. Mora se spre�iti prenatrpanost zaposlenih i to mora da se re�i sveobuhvatno.
- Kontinuirana edukacija o sindromu koja je obavezuju�a za sve zaposlene. Time se upoznaju radnici o ovom problemu, njegovoj prevenciji i osposobljavaju za samopomo�.
- Podr�ka saradnika, odnosno stvaranje mre�e podr�ke �ime se posti�e dobra baza za spre�avanje burnout-a, a samim tim i manjeg ekonomskog gubitka.
- Dobri uslovi rada u velikoj meri uti�una sindrom sagorevanja i u negativnojkorelaciji su sa istim. Zaposleni �e biti zadovoljni radnim mestom i time �e umanjiti mogu�nost izgaranja.
Davor Vlajkovic: izbačen citat
[Ovu poruku je menjao Davor Vlajkovic dana 19.01.2006. u 13:47 GMT+1]
Adam