Citat:
Nekome ko se ne snalazi najbolje s računarom svejedno je jesu li termini na srpskom ili ne. Šta, uključi kompjuter neko ko ga je tek kupio, pročita negde vatrobran, i sad je kao mnogo pametniji nego da je pročitao firewall? Neće imati pojma čemu to služi bez obzira na to o kom jeziku je reč. Ako neko misli da nisam izabrao pogodan primer, neka odabere sam koji želi pa možemo razmotriti. Time zaključujemo da korisnik zaista mora učiti značenje svake pojedinačne reči u kontekstu, bez obzira na (ne)poznavanje jezika na kom je softver. Ovako je razmatrao i Časlav, ali sad je zaključio da ovo ide u prilog lokalizaciji. Debelo se ne slažem.
"Ne, ne, ne, dečko.... ", što reče onaj pevac Sofronije.
Onaj ko uključi kompjuter na času informatike u osnovnoj iili srednjoj školi, i ima 10-18 godina (i u porseku ne barata dobro stranim jezicima, čak ni u Beogradu, a kamoli u manjim mestima), taj će odmah da prepozna SVAKI TERMIN koji je na maternjem jeziku. Zavisno od okruženja u kojem se nalazi (npr. da li je to sam OS, ili je to neki paket - Word može biti, ili je to napredno okruženje tipa Visual Studio), korisnik će intuitivno naslutiti čemu koja komanda služi, baš kao što je to tvorac programa zamislio.
Međutim, ako naš učenik, ili naš prosečan inženjer, ili prosečna sekretarica, ili prosečan činovnik birokratije u državnim institucijama (od šalterskog radnika do direktora preduzeća)
tek treba da nauči svaku komandu, to onda znači ogroman izdatak za državu i društvo u celini, kako organizaciono, tako i u vremenu, ljudstvu, i finansijski. Zato je sve mnogo lakše i jednostavnije kada se kasirki napiše
"saberi", "oduzmi", "pomnoži", podeli", nego kada se kaže
"add", subtract", "multiply", "divide".
Zato je lakše snaći se ako u okruženju piše "Tabela" -> "Nova" -> "Dodaj" -> "Podesi visinu" -> "Podesi širinu" -> "Važi za sve" -> "Debljina linije" -> "Tanka" -> itd., nego kada se isto to traži na nepoznatom jeziku.
Uostalom, ljudi koji poznaju engleski, barem taj mali tehnički deo, ne mogu da razumeju ljude koji jezik ne znaju. Zamislite samo da vam je okruženje na francuskom, švedskom, finskom, albanskom, kineskom... Tako to deluje ljudima koji ne znaju engleski. Teško je to primetiti ako niste sa njima u kontaktu ili ako ste već prevazišli početnu problematiku, ali ja to srećem svakodnevno i govorim vam iz iskustva.
Ali da se vratim na ono što ste rekli: potpuno je netačno da će korisniku koji se prvi, peti ili pedeseti put susreće sa novom pojavom biti svejedno je li mu priručnik, objsšnjenje, uputstvo, oznaka... na maternjem ili je na potpuno nepoznatom jeziku: na maternjem će razumeti osnovne koncepte i pratiće tok stvari ukoliko se radi o takvoj materiji (npr. MS Office); svakako da ne očekujem da korisnik koji prvi put uključi računar počne da piše kopmlikovan algoritam u jeziku C++ ili da napravi izvanrednu animaciju u nekom programu za 3D grafiku. Mislim da ste tu pomešali stvari, nakon čega ste izvukli pogrešan zaključak.
Citat:
Recimo da korisnik kupi kompjuter s Windowsom na srpskom. Kroz neko vreme će naučiti šta je šta,
Da, i daleko manje vremena će potrošiti na "dešifrovanje"... i svog i onoga ko bi mu u dešifrovanju pomagao... pa tako puta milion ljudi koje treba opismeniti vrlo brzo.
Citat:
, a onda će mu neko reći da proba Firefox umesto IE-a. Kada ga uključi, videće tamo gomilu nepoznatih reči, pa će onda (možda) naći srpski prevod, i reći: „Aha, sad razumem!“
Ne, nego će skinuti FF ili Operu i tamo će se već nalaziti okruženje na maternjem jeziku, a to onda bitno menja stvari.
Ali se neće nalaziti samo od sebe, već će neko to pokrenuti, umesto da skrštenih ruku "minira". Ništa lično, samo to je uprošćena slika onoga kako doživljavam pesimizam u pogledu lokalizacije programa.
Uostalom, setimo se da Win 95 nije imao podršku za "naša slova", a ni Win 98 prva edicija (ako se dobro sećam), već smo koristili YU fontove (kojih se neki ni do dan-dans nisu otresli), ili "naša slova" nismo uopšte koristili. (čćšđž)
Danas je situacija malo drugačija, zar ne?
Citat:
Elem, onda će mu zatrebati Photoshop. Ne znam da li je on lokalizovan, ali realnost je surova: pre ili kasnije pomenuti korisnik naići će na program koji postoji samo na engleskom, pa će morati da usvoji englesku terminologiju. Time neminovno dolazi do zaključka da je gubio vreme učeći srpsku terminologiju, jer mnoge stvari koje mu trebaju ne postoje na srpskom, a takođe će primetiti (opet ta surova realnost) da je i većina drugih kompjutera s kojima će dolaziti u dodir na engleskom.
Ne, ne, i ne. Pomenuti korisnik će, dok od početnika dođe do majstora, dočekati da i Photoshop ima svoje srpsko okruženje, kao što ga već ima podosta ozbiljnih programa. Stvar je samo u tome da će možda morati da sačeka dok se neki drugi, tipično "buntovnički" delovi IT društva, dozovu u pamet i pomognu u prevođenju. Tek kada se mladi IT gurui uključe i pomognu pokret, tek onda ćemo imati rezultate. Dokle god se forsira način koji ste Vi izneli - dotle ćemo muku mučiti baš onako kako ste opisali: nešto će biti prevedeno, a nešto neće.
Ali polako se probija ideja koja je odavno potvrđena na drugim tržištima: ako želiš da prodaješ svoj proizvod na novom tržištu - pomudi nešto novo i nešto bolje. Jedna od tih stvari je i omogućavanje da program koristi što je moguće veči broj korisnika, a za to je potrebno samo imati dobrog IT prevodioca.
Elem, da se vratim na temu: korisnik će otkriti da je neko lokalizovao okruženje za Photoshop (što je posao reda veličine prevođenja jednog filma), i da mu je tu snalaženje olakšano jer se oslanja na zdrav razum i razumevanje. Onda će ustanoviti (kroz nekoliko godina od danas) da je većina "kolega" počela da koristi okruženje na maternjem jeziku, što će krenuti od škola, državnih institucija i ogromnog birokratskog aparata, preko sekretarica i prodavaca, pa sve do suptilnijih korisnika i naučnika. Korisnik će na kraju zaključiti da su ogromno vreme sasvim sigurno gubili oni koji su pre njega morali sve to da rade na jeziku koji im je nerazumljiv, a država (ako u njoj ima pameti) će shvatiti koliki potencijal je ostajao neiskorišćen samo zato što prevoda ranije nije bilo pa su ljudi u startu odustajali (većina).
To je surova realnost, ali ona ide u prilog prevođenju. Baš kao što se i filmovi prevode, zar ne?
Citat:
pre ili kasnije pomenuti korisnik naići će na program koji postoji samo na engleskom, pa će morati da usvoji englesku terminologiju.
Jeste, naići će na nelokalizovan program. Poslaće ga nekoj državnoj IT upravi, a ovi će izraditi prevod i poslati ga proizvođaču programa.
...Ili će pitanje postaviti na neki od foruma koji će se otvoriti i kod nas, i program će vremenom biti preveden, čak i ako je toliko jedinstven da ga samo naš posmatrani korisnik X koristi (i niko osim njega).
U svakom slučaju, bolje da se nekoliko korisnika pomuči kada za to dođe trenutak, nego da se cela država muči samo zato što je neko bio "pametniji" os svih ostalih koji su se na lokalizaciju bacili odavno. (...valjda jer su glupi i nerazumni, i nisu pametni i inteligentni kao mi?)
Citat:
[...] Ovde bi neki zagovornik lokalizacije mogao reći da se mora jednom krenuti, da će se situacija promeniti ako budemo dovoljno uporni; ali to je i više nego optimistično shvatanje — uporedimo srpsko govorno područje i njegovu dominaciju sa engleskim, i svaka dalja priča prestaje.
Da, tako je: baš tako bi rekao neki zagovornik svakog posla koji je koristan i koji još nije započet; rekao bi: "Pa dobro, hajde da ga započnemo!" Šta je tu loše ili neostvarivo?
Dominacija engleskog jezika primećuje se na engleskom govornom području; u Srbiji, na primer u Loznici, Kraljevu, Čačku, Nišu, Pirotu, Vranju, u raznoraznim gradovima, opštinama, varošicama, selima... dominira SRPSKI jezik, ako smem da primetim. I baš njima je namenjena lokalizacija.
A i 80+% korisnika neće otići tako daleko da ikad u životu vidi Photoshop ili Visual Studio, već će njima (kao inženjerima sa kojima radim a koji su vrhunski u svom poslu - ali dovoljno stari da bi im bilo preteško da barataju stručnom IT terminologijom na engleskom) biti sasvim dobro i kada umesto
"Send message" vide
"Pošalji poruku", a umesto
"Template" pročitaju
"Obrazac".
U Srbiji dominira srpski jezik, a pored njega koegzistiraju i ostale varijante srpskohrvatskog (a pre toha srpsko-hrvatskog) jezika, kao i mađarski, albanski, bugarski... Ne vidim da je engleski uznapredovao na toj listi.
Ili možda svi lekari, sekretarice, pravnici, ekonomisti, birokratija... svi treba da se ponašaju kao da su inženjeri ili fizičari pa da mora da znaju engleski?
Citat:
Dakle, izgleda da onaj ko koristi lokalizovan softver mora da uči dve terminologije (srpsku i englesku), a onaj ko koristi engleski softver — samo jedno.
Već sada nije tako za većinu "oničnih" korisnika čije korišćenje se završava elementarnim programima koji se traže u 90% svakodnevne IT komunikacije jer su ti programi lokalizovani i uveliko se koriste.
(Jedino mi nije jasno kako naše ministarstvo prosvete i dalje ne kapira tu stvar, tj. kapira ali je i dalje sasvim nezainteresovano, pa deca i dalje uče na engleskom i time se njihovo učenje srozava. Kao da uče matematiku na engleskom, jer "engleski je dominantan jezik u modernom svetu".)
Citat:
Dakle, izgleda da onaj ko koristi lokalizovan softver mora da uči dve terminologije (srpsku i englesku), a onaj ko koristi engleski softver — samo jedno.
Zapravo, nije baš tako, situacija je daleko gora. Engleska terminologija je prilično standardizovana, što se ne može reći za srpsku; za svaki pojam na engleskom postoji pet-šest prevoda na srpski, pa maltene korisnik mora za svaki program na srpskom zasebno učiti njegove pojmove. Čak i da je srpska terminologija standardizovana, ostaje ceo prethodni pasus, ali činjenica da nije i da to baš nije blisko sadašnjosti predstavlja, kako bi to „omraženi“ Englezi rekli, last nail in the coffin.
last nail in the coffin:
Tako su govorili pre 15 godina, i tako će govoriti možda još 5. Ali 5 u poređenju sa narednih 1.000.000 je smešno malo.
Za 5 godina Vaš glas se više neće čuti jer će ga (konačno) pobiti pamet i iskustvo onih koji su kroz takve besede prošli pre 10, 30 ili 50 godina. Hvala im što su nam otkrili toplu vodu; samo da se kod nađe neko da je proba...
Citat:
Ako lokalizacija podrazumeva ovako komotno uvođenje po nekoliko reči za jedan pojam, onda odmah piši propalo.
Kad je neko "Tabula Rasa", misli se da je prazan, šupljeglav, nenaučen, glup... "Tabula rasa - 2 reči, "praznoglav" - 1 reč. Znači li to da treba da ukinemo pojam "tabula rasa"? :)