Ako vas zanima evo kako je u hrvatskoj:
Magistarski rad i magisterij postaju nešto drugo, ostim toga - magisteriji će postojati samo za neke struke, tehničari će nakon "magisterija" imati dipl.ing.! I ti magisteriji će biti obično zvanje, nešto kao danas mr.ph.!
O tome je bilo opširno ovdje pisano, pa samo podsjećam:
U kolovozu 2003. na snagu je stupio Zakon o znanstvenoj djelatnosti i viskokom obrazovanju kojim se - među ostalim - nazivlje u navedenim djelatnostima usklađuje sa smjernicama EU, kako bi se omogućila laka nostrifikacija diploma u oba smjera.
Do sada je bilo neke stvari dosta teško nostrificirati, jer su studiji bili različiti, i po trajanju i po obliku. Npr. tko bi završio vani magisterij (koji tamo obično traje dva semestra), teško bi dobio nostrifikaciju da ima naš mr.sc. jer u Hrvatskoj taj smjer traje četiri semestra i slično.
Dakle, sada imamo (malo ću skratiti članke):
1) Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sljedeće tri razine:
(1) preddiplomski studij,
(2) diplomski studij i
(3) poslijediplomski studij.
I. Preddiplomski studij
(1) Na preddiplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje tri do četiri godine, stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.
(2) Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv baccalaureus odnosno baccalaurea uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.
(3) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku stručni naziv po završetku preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea.
II. Diplomski studij
(1) Na diplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje jednu do dvije godine, stječe se od 60 do 120 ECTS bodova.
(2) Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
(3) Ako zakonom nije određeno drukčije, završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječu se akademski nazivi:
1. za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke,
2. za sveučilišne tehničke programe diplomirani inženjer (dipl. ing.) struke,
3. za sveučilište teološke programe diplomirani teolog (dipl. teol.),
4. za sveučilišne programe učiteljske struke diplomirani učitelj (dipl. uč.),
5. za sveučilišne programe nastavničkih struka profesor (prof.) struke,
6. za sveučilišne programe umjetničkih struka akademski (akad.) umjetnik (slikar, kipar, muzičar, glumac, itd.),
7. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke.
(4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.
(5) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv je »master of science ili master of art /mr. sc./«, ukoliko posebnim Pravilnikom iz članka 71. nije drugačije određeno.
III. Poslijediplomski studij
(1) Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.
(2) Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine, i njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).
(3) Sveučilište može općim aktom urediti stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te uvjetovati prijavu doktorskog rada stjecanjem određenog broja ECTS bodova.
(4) Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, mogu steći doktorat znanosti upisom doktorskog poslijediplomskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita.
(5) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.
(6) Sveučilište može organizirati poslijediplomski specija_listički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe zvanje specijalista određenog područja (spec.). Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz članka 72. stavak 3. ovoga Zakona.
(7) Sveučilište statutom može utvrditi da se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe drukčije zvanje od onoga propisanog stavkom 5. ovoga članka, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano speci_jalističko usavršavanje.
Znači, Mate Matić može sebi dodati, uzeti ću pravo i informatiku:
- nakon 3-4 godine faksa Mate Matić baccalaureus prava (baccalaureus informatike)
- nakon još 1-2 godine faksa Mate Matić mag. prava (ali: dipl.ing. informatike!)
- nakon stučnog poslijediplomskog studija: Mate Matić mag. prava spec. (dipl.ing. informatike spec.)
- nakon doktorskog studija: dr.sc. Mate Matić
Dakle - nisu svi magistri, a niti su oni koji dobiju mag. struke magistri znanosti, to nije akademska titula kao do sada! Zato se taj mag. struke se stavlja iza imena, dakle kao mr. ph. za farmaceute, odn. dr. med. za liječnike.
Opširnije:
http://www.forum.hr/showthread.php?threadid=29742
Stari nazivi ostaju onima koji su ih stekli.
Ovim Zakonom napokon postajemo kopatibilni zapadnim državama - usklađen je i sa smjernicama EU i s međunarodnim aktima. I više se ne bi trebalo događati da ti npr. magisterij s Yalea bude priznat u Hrvatskoj kao stručni magisterij (mr. bez sc., ispred imena) - jer je trajao samo dva semestra.
U zadnjih godinu i pol Hrvatska dobija pravni okvir Europske unije. Možda se još ne primjećuje, ali stvari se ubrzano prilagođavaju. Međutim, zakone je puno lakše mijenjati od procesa u glavama...
Lepo jeste merilo za istinito.
P.A.M. DIRAC