To je jedna velika sarena laza i prebacivanje loptice izmedju Univerziteta, KONUS-a, zakonodavnih odbora i Skupstine. Ovom odlukom Skupstine se samo potvrdilo nesto sto i nije dovodjeno u pitanje, a to su stecena prava i prava na trzistu rada. Izjednacavanje samih zvanja i diploma (sto se u principu i trazilo i oko cega se digla najveca frka) nije postignuto i po svemu sudeci nece. Svima je vec jasno da je glavna promenljiva u svim ovim jednacinama i kalkulacijama upravo novac koji ce fakulteti prikupiti od polaganja dodatnih ispita, "administrativnih troskova" izdavanja nove diplome i slicnih gluposti.
Argument godina studija je apsurdan, bar sto se tice mog fakulteta. Celokupno gradivo je ostalo isto, u nekim segmentima je i olaksano, a broj ispita je vestacki naduvan time sto su dvosemestralni ispiti solomonski prepolovljeni, dok je od nekih dvosemestralnih ispita napravljeno cak tri jednosemestralna.
Dalje, argument da ce izjednacavanje staviti u neravnopravan polozaj dosadasnje magistre je takodje neosnovan: zvanje magistar je NAUCNO zvanje, dok je master AKADEMSKO zvanje. Osim toga, po starim statutima je predvidjeno da se organizuju doktorske studije (kao sto se i sada radi po novom), medjutim fakulteti te studije nisu organizovali iz samo njima znanih razloga, pa se titula doktora sticala alternativno preko magistarskih studija, rada na fakultetu i naucno-istrazivackog rada. Dakle, magistar NIJE isto sto i master, dok diplomirani kao VII1 stepen strucne spreme valjda treba da bude isto sto i master koji je takodje VII1 stepen strucne spreme?
Dalje, fakultetima je ostavljena mogucnost da priznaju master diplomu (naravno, uz neizbezno placanje) ukoliko se program starih studija poklapa sa programom novih studija najmanje 80%, sto je opet irelevatno: vecina sadasnjih profesora na mom fakultetu, recimo, je u toku studija imala 16 ispita (naspram sadanjih 23 do 33 ispita u zavisnosti od smera). Vecina profesora sa katedre za racunarstvo u vreme studiranja nije polagalo (jer to tada nije ni postojalo) objektno-orijentisane programske jezike, sisteme, baze podataka, web programiranje, racunarsku grafiku i gomilu drugih stvari koje se danas uce. Da li i njima treba revidirati kompletno skolovanje ili ce oni ostati nedodirljivi u celom ovom procesu reformisanja skolskog sistema?
Ostaje puno nedoumica i paradoksa. Jedno je sigurno: pred prve sledece izbore ce se ova tema ponovo aktuelizovati, dok ce u medjuvremenu generacije i generacije diplomaca tavoriti izmedju specijalizacija, dodatnih master studija koje i jesu a mozda i nisu obavezne, placace ispite i zamene diploma, specijalisticke i master radove, itd.
Nervira me sto se u javnosti pravi klima kako stari studenti hoce nesto sto nisu zasluzili ili kako stari studenti nece da uce i da se dodatno usavrsavaju. Ja postavljam pitanje: Da li student na budzetu koji je upisao akademske studije za sticanje VII1 stepena strucne spreme ima pravo da trazi da takodje o trosku budzeta polaze dodatne ispite za sticanje zvanja master? Zasto bi dodatno placao nesto sto mu je drzava garantovala i sto i sada treba da mu garantuje? Da li neko u buducnosti moze da mu kaze da kao diplomirani ne moze da radi posao koji je do tada radio jer nije master?
Savet: sacekajte da cela ova ujudurma prodje, upisite neku specijalizaciju van maticnog fakulteta, dok oni malo imucniji mogu da zapale recimo u Sloveniju gde ce im diplomu priznati kao master, pa onda sa tom novom diplomom da se vrate na maticni fakultet gde im tu novu diplomu moraju priznati kao master.
[Ovu poruku je menjao mokelet dana 08.11.2007. u 16:40 GMT+1]
"Ima jedna vračarija za taj strav od vampiri. Kad se nekoj mlogo plaši, ja mu malko prebajem. Uznem jedno perce od crnu kokošku, jednu rženu slamku i malko bosiljak. Toj držim u ruku, a taj čovek što ga strav, on se krsti a ja bajem: "Otud ide crna kvačka, vodi crni piliki, dovede gi na crno bunjište, tuj čeprljaše i raščeprljaše, s kljunice iskljucaše, i raznesoše i odletoše."