Pa da objasnim. Izvinjavam se, video sam vaše pitanje još pre neki dan ali me je iskreno mrzelo da odgovaram jer je priča malo duža. Samo se nadam da nije bilo ironično.
Evo ovako:
Trejdujem sa HOV-om na jednom manjem balkanskom tržištu. Konkretno kupujem, jedno vreme i šortovao, a sada dokupljujem. U pitanju su deonice ( dionice ) i to firme koja se bavi distribucijom naftninih derivata. Ta firma je u flasništvu hrvatske INA-e i mađarskog MOL-a. Odnosno, oni su pre dve godine preuzeli većinski paket deonica kao konzorcijum INA-MOL. Preuzeli su oko 70% vlasničkog udela ( mislim oko 67%, tj. po 33,5% ). Međutim, obavezali su se Vladi FBiH da će u naredne tri godine investirati oko 75 miliona evra. Do sada to nisu uradili, a već je pri kraju druga fiskalna godina. Tada naravno očekujem skok vrednosti ove deonice, međutim ne oslanjam se na to jer je sve to složenije i prati dešavanja na ostalim berzama. Ja gledam fundamente i upoređujem cene u istoj grani industrije ( naftaši ) u okruženju. Vrednost hrvatske INA-e je oko 2800 kn, što je oko 380€, i po toj ceni deoničari
ne pristaju da prepuste većinski paket MOL-u, jer traže čak 5000kn, ( oko 1300€ po deonici ). Vrednost deonice kojom ja trejdujem je oko 18€ ( !!! ), a u pitanju je praktično ista firma. Dobro, neću gledati br. emitovanih akcija, ali jasno je da je vrednost ovog naftaša debelo potcenjena ( namerno ), jer preko ove firme INA izbegava plaćanje raznih fiskalnih prihoda, drugim rečima, pere novac. ( Čak su im maznuli terminal u Mostaru ). Sve će to trajati još neko vreme jer je igra u sledećem. Firma sa čijim deonicama trejdujem je dakle u vlasništvu konzorcijuma INA - MOL. Poslednja dva meseca, MOL pokušava da preuzme INA-u ( čak se uključila i hrvatska vlada ), dok MOL preuzimaju austijanci, a sve njih zajedno ruski LUK Oil. Dakle, jasno je... u dogledno vreme će se cene svih tih kompanija donekle iznivelisati, što je i logično. Na sve to gledam kao na ukrupnjavanje kapitala i željom da ovim delom Evrope zagospodare ruski magnati ( što će se i desiti ). Ne moram valjda da objašnjavam kolika je razlika u ceni... ( ? ) €380 naspram 18 ... ( ! )... prilika za pametnog da u dogledno vreme odlično zaradi ( ? )
Primarna emisija HOV-aje bila oko 6€ ( dakle nominalna vrednost ), danas je samo tri puta veća ( u aprilu prošle godine bila je 12 puta veća ), a da pogledamo paritetnost nom. / tr. tržišne cene ostalih HOV u okruženju, naravno naftaša...
Evo ta Istrabenz: nominalna je 1.000 SIT, a na Ljubljanskoj berzi je bila 79,05 EUR što znači negde oko 19.000 SIT. Dakle 19x.
Možeš to videti na:
http://www.istrabenz.si/slo/investit...odatkiodelnici
Što se Petrola tiče: cena na berzi 617,05 EUR (oko 148.000 SIT), a nominala 6.000 SIT. Dakle negde 24x.
http://www.petrol.si/index.php?sv_path=216,217,628,730
...
No dobro, zbog ovoga sam rekao da mislim da ću na kraju dosta zaraditi, ali trebam da sačekam i pitam se koliko.
Priča oko čekanja je već priča oko berze, kraha mnogih investicionih banaka u USA itd.
Evo i te priče jako lepo objašnjeno. Bio sam slobodan da pejstujem sa jednog drugog foruma.
Ukratko da objasnim sta je prouzrokovalo ovu financijsku krizu u svijetu i koja potice odakle drugo nego iz USA:
1. Centralna banka USA u 2 godine od 2001, spustila je kamate sa 6,5% na 1%.
2. To postice trziste koje je u usponu: trziste nekretnina
3. Vec nekoliko godina, kamate na medjunarodnom trzistu su izrazito niske.
4. To je dovelo do toga da su banke vidjele da njihova zarada je sve manja i manja:
a) Davale su kredite po niskim kamatama
b) Placale su nesto za orocene novce (0% ako su pare lezale samo na tekucem racunu)
c) Ali sa svim tim, posrednicka marza (a-b) je bila sve manja i manja.
5. Neko se onda u Americi dosjetio da banke moraju uraditi 2 stvari:
a) Davati rizicnije kredite, za sto bi mogli naplatiti vece kamate
b) Kompensirati nisku marzu povecavajuci broj tih operacija (1000xmalo je vise od 100xmalo)
6. Sto se tice prvog dijela (rizicnijih kredita), odlucili su:
a) Ponuditi hipoteke jednoj vrsti klijenata, kako je neki zovu hipoteke „ninja“ (no income, no job, no assets, znaci, osobama bez stalnih prihoda, bez stalnog posla, bez ikakvog vlastnistva)
b) Naplatiti im vece kamate, naravno zbog veceg rizika
c) Iskoristiti ovaj boom sa nekretninama
d) I sta je jos najgore, odlucili su odobravati hipotekarne kredite klijentima za vecu vrijednost nego sto je kosta recimo neki stan koji taj isti hoce da kupi , jer sa tim „boomom“ nekretnina, taj isti stan za nekoliko mjeseci ce kostati vise nego dati iznos za kredit.
e) Takva vrsta kredita dobila je naziv: hipoteke „subprime“
- Hipoteke „prime“: To su hipoteke koji imaju nizak rizik neplacanja.
- Hipoteke „subprime“: To su hipoteke koji imaju visok rizik neplacanja
f) Posto njihova ekonomija (USA) je bila u usponu, rizicni duznici su mogli naci posao bez problema i placati dug bez problema.
g) Takav nacin rada banaka je prolazio bez ikakvih problema nekoliko zadnjih godina. Tih godina, ti rizicni duznici placali su svoju hipoteku, i posto su im dali vise novca nego sto ih je kostao stan, kupovali su auto, renovirali stan i odlazi li bi na godisnji.
7. Sto se tice drugog dijela (povecanja broja operacija):
a) Posto su banke davale mnogo hipotekarnih kredita, ponestajalo im je novca. Rjesenje za to je bilo veoma jednostavno: posuditi pare od stranih banaka, zbog necega i postoji globalizacija. Tako da, pare koje sam ja ostavljao u mojoj banci, mogu biti taj isti dan u bilo kojoj banci u Americi, jer tamo ima jedna banka kojoj je moja banka posudila novac da bi ta ista posudila novac ovim “ninjama”. Naravno, ta banka iz Amerike, ne zna da joj novac stize iz Sarajeva, i ja ne znam da moj novac, orocen u jednoj ozbiljnoj banci kao sto je moja, dolazi u zonu rizika.
8. Komentar: globalizacija ima svoje prednosti ail takodjer i svoje neugodnosti i svoje opasnosti. Ljudi iz Sarajeva ne znaju da ulaze u rizik zbog USA i kad sad citamo da su se davale hipoteke subprime, mislimo “ kakve gluposti rade ti amerikanci”.
9. Da se ovo ne bi dogodilo vec su se bile dogovorile na svjetskom nivou normative “Basel II”, koje su zahtjevale da banke iz citavog svijeta imaju minimalan kapital u zavisnosti od svoje Aktive.
Pojednostavljeno bi ovako trebalo da izgleda (bilans jedne banke u Americi):
ACTIVA
Kesh
Dozvoljeni krediti
Ukupno: X milijardi
PASIVA
Novac koji su joj posudile druge banke
Kapital
Reserve
Ukupno: X milijardi
Normativa “Basel II”, zahtjeva da kapital jedne banke ne bude manji od nekog odredjenog iznosa Aktive.
Znaci, ako neka banka trazi novac drugim bankama i daje mnogo kredita, postotak kapitala/aktive te iste banke se snizuje i onda ne zadovaljava normative “Basel II”.
10. Morali su nesto drugo smisliti. A to je: banke iz USA, “zapakuju” hipoteke- prime i subprime- u pakete koji se zovu MBS (Mortage Backed Securitie) ili kako bi nasi rekli obveznice zagarantirane hipotekama. Znaci, dok sam prije imao 1.000 hipoteka kao stavku “odobreni krediti”, sad imam 10 paketa od 100 hipoteka svaki od njih, u kojima ima svega, od dobrih (prime) do losih (subprime).
11. Banke iz Amerike brzo prodaju tih 10 paketa:
a) Gdje idu ti novci sto zaradi od prodaje tih paketa. Idu u Aktivu, u stavku “Novac u kasi”, koja raste, a istodobno se snizuje stavka “odobreni krediti”, i s tim, odnos Kapital/ “Dozvoljeni krediti” se poboljsavaju i bilans banke zadovoljava normativu “Basel II” .
b) Ko kupije te pakete i uz to ih kupuje veoma brzo da bi banke “oprale” svoj balans na veoma brz nacin?
Te iste banke formiraju filijale, koje nisu neka vrsta drustva, nego “trusts” ili fondovi, i koji zbog toga ne moraju konsolidirati svoje Bilanse sa Bankom “roditeljem”. Drugim rijecima, odjednom, se pojavise na trzistu:
- Banka (oo uvjek), koja je cista
-Neki Trus Corporation sa slijedecim bilansom:
AKTIVA
10 paketa hipoteka
PASIVA
Kapital: iznos koliki je platila za te pakete.
Da nastavimo....
13. Kako se financiraju “trusts”? Drugim rijecima, odakle izvlace pare da bi kupovali od banaka te “pakete” hipoteka? Iz razlicitih mjesta:
a) Preko kredita drugih banka (kao sto vidite krug je sve veci i veci)
b) Ugovarajuci usluge Investicione Banke koja moze prodati te MBS (Mortage Backed Securitie) Investiocionim Fondovima, Osiguravajucim kucama, Financijskim kucama, i tako dalje. (sad vidite da je rizik sve blizi i blizi, ne samo u Evropi, hajmo reci u BiH nego nasoj familiji, jer mnogo nas ima pare u raznim Investiocionim Fondovima)
c) Da bi bili “financijski korektni”, ti MBS morali su biti positivno kvalifikovani od strane rating agencija (kreditna kvalifikacija jedne firme ili institucije od strane specijalizovane agencije) , koje su davale kvalifikaciju u skladu sa solvencijom. Te kvalifikacije kazu: “toj organizaciji, toj drzavi, toj organizaciji moze se posuditi novac bez rizika” ili “pazite na te druge jer rizikujete da vam ne plate”.
Sto se tice “rating” nivoi su: AAA (maksimalan), pa AA, A, BBB, BB, ima ih jos ali ti su veoma losi. Ali sad da ne ulazim vise u to.
d) Kako prodati lose MBS nekome a da taj ne primjeti da mozda puno rizikuje?
e) Neke Investiocione Banke su uspjeli da od rating agencija dobiju nesto kao re-reting.
f) Taj re-reting je izmisljotina da bi se povecao rating tim losim MBS, i zasniva se na:
- grupaciji moguceg rizika, od najveceg do najmanjeg, davajuci prednost placanju manje losima. Znaci,:
1. Ja kupim jedan paket MBS, i za koji mi kazu, da prva tri MBS su relativno dobra, druga tri regularna, y treca tri su veoma losa. To znaci da sam podijelio pakete MBS u 3 grupe: relativno dobar, regularan i veoma los.
2. Obavezao sam se da ako niko ne plati grupu losih MBS, ali naplatim nesto iz grupe regularnih i dovoljno relativno dobrih, sve to ce platiti hipoteke iz grupe relativno dobrih, i automatski, ta grupa moze biti kvalifikovana kao AAA.
3. Sve ovo se zove, kao sto sam vec rekao financijska magija.
e) Da bi se jos zaptljalo sve ovo, ti grupisani MBS, dobili su naziv kao CDO (Collateralized Debt Obligations), bas egzoticno.
f) Ali financijski madjinicari nisu bili zadovoljni sa svim tim, tako da su stvorili jos jedan vazan proizvod: takozvane CDS (Credit Default Swaps). U tom slucaju, kupac koji je kupovao CDO, snosio je rizik da ne bude placen za te CDO koje je kupio, naplacujuci vise kamata. Znaci, kupovao je CDO i govorio: ako propade, gubim pare, ako ne, naplaticu vece kamate.
g) Nastavljajuci sa izumima, izmislio se neki drui istrument, zvani, Synthetic CDO, koji nisam uspjeo razumjeti, ali je davao ogromnu zaradu.
14. Dovde, i nadam se da se niste previse izgubili, zelim vas posjetiti nesto, zbog navedenih kompleksnih operacija: da sve ovo je zasnovano na tome da takozvane “ninja” ce placati svoje hipoteke i da trziste nekretnina (USA) ce nastaviti sa rastom.
ALI.....
- Pocetkom 2007, cijene nekretnina su pocele naglo padati.
- Mnogo tih “ninja” je skontalo da placaju za svoju nekretninu vise nego sto sad kosta i odlucili su (ako uopste mogu) placati svoje hipoteke.
- Automatski, niko vise nije htjeo kupiti MBS, CDO, CDS; Synthetic CDO i koji su vec ih imali nisu ih mogli prodati.
- Sva ta montaza je sve vise propadala, i moze biti da sad mnogi ljudi iz citavog svijeta, ulkjucujuci i nas, su izgubili sav novac koji su ulozili, ili u najboljem slucaju 60%.
- Comentar: Kako ce sad neki direktor nekom od nas objasniti sve ovo o “ninja”, bankama, Trust Corporations. Nece moci objasniti zbog slijedecih razloga: najvaznija je ta da niko ne zna gdje je taj novac. I kad kazem niko, onda mislim niko. Ni generalni direktor eto drage nam Volksbanke (ili bilo koje druge).
- Ali stvari idu jos dalje. Niko pa cak ni banke ne zna za svu svu otpad sto imaju u tim paketima hipoteka sto su kupili, i kako niko ne zna, banke pocinju da ne vjeruju jedna drugoj.
- Posto ne vjeruju, kada im zatreba novac (bankama), i odu na bankarsko trziste, gdje banke posudjuju jednima druge novac, ili im se ne posudi, ili im se posudi skupo. I za to je danas EURIBOR takav kakav i jeste.
- Znaci, banke sad nemaju novca. Posljedice:
a) Ne daju kredite
b) Ne daju hipoteke, tako da gradjevinske firme pocinju da stoje veoma, veoma lose. Dionice tih firmi pocinju naglo da padaju.
c) Euribor pocinje da raste, tako da stanovnici EU i USA, koji moraju da placaju svoju hipoteku, dobro se oznoje da bi platili mjesecne kredite.
d) Posto banke nemaju para,prodaju svoje udjele u firmama, prodaju zgrade, promovisu da stedimo kod njih, dajuci nam bolje uslove.
- Posto su se stanovnici nasli u teskoj situaciji zbog placanja hipoteke, ne kupuju vise bubam sad, u Mercatoru. Merkator to primjecuje, i kupuje manje pica od Coca-Cole, koja isto nije znala nista o “ninjama”. Coca-Cola, posto prodaje manje, vidi da ima viska radnika i dosta ih otpusti, i tako dalje....
16. Do kad ce trajati sve ovo?
17. Na to pitanje je veoma tesko odgovoriti jer:
- Jos se ne zna, velicina ovog problema.
- Ne zna se jos ko je sve uvucen u sve ovo. Sigurno to ne zna ni Volksbank (ili bilo koja druga banka), koliko ima smeca u svojoj Aktivi, a ne znam ni ja.
- Kad u Americi, sve neplacene hipoteke od “ninja” banke uspiju prodati po bilo kojoj cijeni, nesto ce vrijediti svi ti MBS, CDO, CDS i cak sta vise i Synthetic.
- Do tad, niko nikome ne vjeruje.
Zaključak: Zbog svega toga, mislim da je kriza jako duboka i da će trebati vremena da se trž. konsoliduje, a to opet znači dugo čekanje stranih investitora.
[Ovu poruku je menjao žutokljunac dana 19.09.2008. u 23:50 GMT+1]